The Wandering Earth (2019) prati čovječanstvo i grupu slučajnih junaka u pokušaju da spase Zemlju koja se u 2061. godini nađe u nevolji na putu van Sunčevog sustava. Uz velike razlike u priči, film je nastao prema Wandering Earth, romanu višestruko nagrađivanog autora Liua Cixina. U fazi planiranja su sudjelovali i znanstvenici s Kineske akademije za znanosti. Nakon premijere u Kini 5. veljače 2019. godine, The Wandering Earth (2019) je dostupan na Netflixu od 30. travnja 2019. godine.

Po ostvarenim prihodima, The Wandering Earth je treći u povijesti Kine, jedno mjesto iznad filma Avengers: Endgame (2019). Dio razloga zašto biste se mogli naći među onima koji ga još nisu pogledali leži u tome što je 99% prihoda od ostvarenih 700 milijuna dolara proizašlo iz Kine. U usporedbi s blockbusterima na koje smo navikli iz Hollywooda, The Wandering Earth odlikuju ništa manje efektivni specijalni efekti i profitabilnost uz komparativno puno manji budžet od 48 milijuna dolara. Uspjeh u produkciji i gledanosti je, prema izjavi Liu Cixina, tim značajniji zbog prevladavajućeg "manjka vjere u SF filmove u Kini".

Priča počinje s vijestima o naglom širenju i raspadu jezgre Sunca, odnosno o transformaciji u crvenog diva, pet milijardi godina prije nego što je to u stvarnosti predviđeno. To počne izazivati klimatske katastrofe na Zemlji s preostalih tristo godina do potpunog raspada Sunčevog sustava. Nakon izgradnje deset tisuća Zemaljskih motora, planet Zemlja otpočinje 2500 godina dug put do novog Sunca u Alpha Centauri sustavu, udaljenom 4.2 svjetlosnih godina. U sklopu svakog motora nalaze se i podzemni gradovi, svaki od njih s 350 000 lutrijom izabranih stanovnika.

Zemaljski motori sežu jedanaest kilometara u visinu i za fuziju koriste običnu rudu koju skupljaju pomoću brojnih robusnih transportera. Transporteri se kreću globalnom mrežom preko zaleđene površine Zemlje, čija površinska temperatura na putu kroz Sunčev sustav pada niže od 80°C. Osim standardnog pogona, na ekvatoru se nalazi i deset još većih motora čija je uloga zaustaviti rotaciju zemlje; što na početku putovanja izaziva i mega-tsunamije koji brišu pola čovječanstva s lica Zemlje.

Glavni zadatak je iskoristiti gravitaciju Jupitera za posljednje ubrzanje. No zbog nepredviđenog gravitacijskog izboja na Jupiteru, Zemlja se prema istome počne previše približavati. To na Zemlji izazove potrese koji onesposobe polovicu pogona. Novi izazov koji stoji pred junacima priče postaje vraćanje Zemlje na planiranu putanju.

Osim izazova na Zemlji u čijem su središtu nekoliko glavnih i sporednih likova, dio radnje se odvija i na svemirskoj postaji koja služi za navigaciju. The Wandering Earth formulu blockbustera popunjava još od Odiseje (1968) dobro poznatim motivima umjetne inteligencije i svemirske panorame. Osim univerzalno razumljivih, film se usuđuje koristiti i motive iz kineske kulture. Također, umjesto patriotizma i nacionalizma, film kroz simultano globalno djelovanje i brojne jezike dočarava čovječanstvo kao ujedinjeni i organizirani kolektiv.

Film je dostupan na izvornom kineskom i sinkroniziranom engleskom jeziku. Iako kineski jezik nikad nije lak za probaviti u početku, preporučujem strpljivost dok se sluh ne privikne, radije nego manjkavi doživljaj engleske sinkronizacije.

Od tematike do specijalnih efekata, The Wandering Earth uspijeva kao blockbuster u gotovo svakom smislu, što ga čini zanimljivim i zabavnim za pogledati. Borba protiv svih izgleda za spašavanje Zemlje posebno bi trebala odgovarati fanovima filmova Armageddon (1998) i The Core (2003).