Novinari, autori i fotografi: za buduće generacije čuvajte svoje radove od digitalnog truljenja

"Pozivaju se svi novinari, autori, fotografi i stvaratelji digitalnog sadržaja da u 2025. počnu sustavno arhivirati svoje radove kako bi sačuvali svoje stvaralaštvo za buduće generacije i spriječili nastanak "povijesnih pustinja" u digitalnom prostoru", savjetuje direktor sa Stanforda

Bug.hr petak, 20. prosinca 2024. u 08:03

Taman kad se pomislilo da je internet vječno spremište svih informacija, ubrzano se nagriza veliki dio sadržaja. Značajan dio iz prošlog desetljeća već je nestao, a bojazan je da će 2025. biti kritična pa se novinari, autori i fotografi pozivaju da sami čuvaju svoje radove za buduće generacije.

"Fizičko propadanje, ranjivi arhivi"

Svake godine Nieman Lab pita neke od najpametnijih ljudi u novinarstvu što misle da dolazi u novoj godini. Jedno od predviđanja za 2025. godinu odnosi se na "fizičko propadanje, zastarjele formate, nestajanje publikacija i nezaustavljiv napredak tehnologije koji čine arhive ranjivima".

Basile Simon je direktor posebnih projekata u Starling Labu za integritet podataka na Stanfordu i USC-u, piše da je 2025. godina kritična da se zaustavi digitalno propadanje sadržaja. Preporučuje korištenje najnovije tehnologije za zaštitu svojih arhiva od gubitka ili manipulacije, decentralizirana rješenja za pohranu i alate za kriptografsku provjeru.

Basile Simon je direktor posebnih projekata u Starling Labu
Basile Simon je direktor posebnih projekata u Starling Labu

Njegova razmišljanja su poziv da novinari, autori i fotografi sami krenu čuvati svoje rukopise ili fotografije za buduće generacije. "U 2025. godini borba za očuvanje svog rada čini se hitnijom nego ikad. Digitalna krhkost i poricanje prijete narušavanju cjelovitosti naših priča, čineći očuvanje moralnim imperativom."

I studija Pew Research Centra govori isto

Njegov strah nije ništa novo jer je već prije par mjeseci studija Pew Research Centra ukazala na zabrinjavajuće trendove: 38% web-stranica koje su postojale 2013. godine više nije dostupno od 2023. godine. Ovo digitalno propadanje nije ograničeno samo na stariji sadržaj; približno 25% svih web-stranica stvorenih između 2013. i 2023. godine je nestalo. Stopa propadanja ubrzava se s vremenom, pri čemu je samo 8% stranica iz 2023. godine postalo nedostupno unutar iste godine.

U Wikipediji, 54% stranica ima jedan neispravan link

Fenomen digitalnog propadanja proteže se preko različitih internetskih platformi, gdje približno 23% stranica sadrži barem jednu neispravnu poveznicu, neovisno o količini prometa na stranici. Vladine stranice također nisu imune na ovaj problem – 21% vladinih stranica ima neispravne poveznice, pri čemu su lokalne i gradske vladine stranice posebno podložne ovom problemu. Wikipedija, kao široko korišten izvor informacija, pokazuje da 54% stranica ima barem jednu neispravnu poveznicu u odjeljku "Reference", što potencijalno narušava pouzdanost ovog izvora. Društvene mreže također pokazuju znakove propadanja. Na platformama poput X-a, gotovo jedna od pet objava postaje nedostupna unutar nekoliko mjeseci od objavljivanja zbog brisanja računa, suspenzija ili uklanjanja pojedinačnih objava.

Trend "povijesnih pustinja"

Digitalno propadanje događa se iz različitih razloga, uključujući gašenje stranica i web-sjedišta, promjene URL-ova i nestanak cijelih domena. Posljedice ovog propadanja su dalekosežne i utječu na povijesne zapise, akademska istraživanja i javni pristup informacijama. Ovaj trend prijeti stvaranjem "povijesnih pustinja", gdje cijeli narativi i kulturni fenomeni riskiraju biti zaboravljeni ili pogrešno predstavljeni.

Problem očuvanja i u američkoj Kongresnoj knjižnici

Nije samo sadržaj na webu ugrožen. Arhivisti i istraživači bore se s očuvanjem različitih formata digitalnih medija, od ranih računalnih sustava za pohranu do modernih serverskih diskova. Čak i američka Kongresna knjižnica ima poteškoće u održavanju digitalnih arhiva. Pomaže i Internet Archive s Wayback Machine, to je djelomično rješenje za problem nestajućeg mrežnog sadržaja, ali ipak bolje i to nego potpuni mrak.

"U 2025. godini moramo djelovati odlučno"

"Pitanje nije hoće li naše priče preživjeti, već hoće li ostati cjelovite – i hoće li istina koju nose izdržati pred novim izazovima. Prihvaćanjem očuvanja kao zajedničke odgovornosti možemo osigurati da rad novinara i fotografa nastavi osvjetljavati prošlost, oblikovati sadašnjost i informirati budućnost," naglašava Basile Simon, direktor posebnih projekata u Starling Labu za integritet podataka na Stanfordu i USC-u.