Istraživači Georgia Techa razvili su 3D ispisani, bioresorptivni srčani zalistak koji potiče regeneraciju tkiva. Ovaj implantat, izrađen od poliglicerol dodekanoata (PGD), prilagođava se anatomiji pacijenta i može se implantirati putem katetera. Nakon implantacije, tijelo apsorbira zalistak i zamjenjuje ga novim tkivom. Ova tehnologija mogla bi eliminirati potrebu za ponovljenim operacijama, posebno kod pedijatrijskih pacijenata čiji zalisci rastu s vremenom.

Ovo rješenje budi novu nadu u efikasno liječenje srčanih zalistaka. Umjesto korištenja životinjskog tkiva, ovaj pristup omogućuje regeneraciju vlastitog tkiva pacijenta. Istraživači trenutačno testiraju izdržljivost zaliska i nadaju se da će njihova tehnologija promijeniti liječenje srčanih zalistaka, posebno kod bolesne djece.

Tajna dugovječne baterije

Istraživači Teksaškog sveučilišta u Dallasu (UTD) otkrili su uzrok degradacije litij nikal oksid (LiNiO₂) baterija i razvili metodu za poboljšanje njihove stabilnosti. LiNiO₂ je obećavajući materijal za dugotrajnije litij-ionske baterije, ali njegova komercijalizacija bila je ograničena zbog degradacije nakon višestrukih ciklusa punjenja. Teksaški istraživači uočili su da kemijska reakcija s atomima kisika uzrokuje nestabilnost materijala. Kao rješenje, razvili su metodu ojačanja strukture dodavanjem pozitivno nabijenih iona, kationa.

Istraživanje je dio inicijative BEACONS kojom se želi razviti i komercijalizirati novu tehnologiju baterija za primjenu u pametnim telefonima, električnim vozilima i drugim uređajima. Autori rada, objavljenog u časopisu Advanced Energy Materials, sad grade robotizirani laboratorij za proizvodnju prototipova baterija koji će omogućiti brzu sintezu i evaluaciju stotina prototipova tjedno.

Mikroaktivator za pogon mikrodronova

Znanstvenici Kalifornijskog sveučilišta u San Diegu i CEA-Leti razvili su revolucionarni mikroaktivatorski pogonski sustav koji bi mogao značajno unaprijediti performanse mikrodronova i mikrorobota. Ovo inovativno rješenje, predstavljeno na konferenciji ISSCC 2025 u San Franciscu, kombinira visoku gustoću energije s izuzetno laganim dizajnom. Novi sustav koristi minijaturne čvrste baterije u "letećoj" konfiguraciji, omogućujući dinamičko prilagođavanje povezivanja baterija za optimalne performanse. U testiranjima je generirao do 56,1 volti tijekom više od 50 sati kontinuiranog rada, pri čemu je težio samo 1,8 grama. Još impresivnija verzija s naprednim baterijama postigla je težinu od samo 14 miligrama.

Ovaj tehnološki proboj mogao bi značajno produžiti vrijeme leta mikrodronova i omogućiti duže misije u skučenim prostorima, poput pretraživanja srušenih zgrada tijekom katastrofa. Istraživači sad planiraju testirati sustav u stvarnom mikrorobotu i nastaviti optimizirati baterije za postizanje još viših izlaznih napona.

Lagana metalna pjena otporna na metke

Revolucionarni materijal nazvan kompozitna metalna pjena (CMF) spreman je za masovnu proizvodnju nakon godina razvoja. CMF kombinira čvrstoću čelika s lakoćom aluminija i otporan je na balističke udare, vatru i zračenje. Inženjerka Afsaneh Rabiei s Državnog sveučilišta Sjeverne Karoline razvijala je CMF više od desetljeća. Testiranja su pokazala da CMF oklop pruža jednaku zaštitu kao konvencionalni čelični, ali je upola lakši. 

CMF također pokazuje izvrsna svojstva toplinske izolacije i zaštite od zračenja, čineći ga pogodnim za svemirske letjelice i nuklearne aplikacije. Materijal je učinkovit protiv rendgenskih i gama zraka te pokazuje potencijal za blokiranje neutronskog zračenja.

Terahercni valovi na čipu

Istraživači MIT-a razvili su inovativni sustav za generiranje terahercnih valova temeljen na čipu. Ovaj skalabilni i jeftini uređaj postiže veću snagu zračenja bez potrebe za glomaznim silikonskim lećama. Ključ inovacije je tanki, paternirani list materijala pričvršćen na stražnju stranu čipa, koji izjednačava dielektrične konstante silicija i zraka. To omogućuje učinkovitiji prijenos terahercnih valova.

Čip je generirao teraherc signale s vršnom snagom zračenja od 11,1 decibel-milivata. Istraživači planiraju demonstrirati skalabilnost izradom faznog niza CMOS terahercnih izvora, što bi omogućilo upravljanje snažnim terahercnim snopom uz pomoć jeftinog, kompaktnog uređaja.

Fotokromatsko staklo za pohranu 3D uzoraka

Na kineskom Sveučilištu znanosti i tehnologije Kunming razvili su novo fotokromatsko staklo koje može pohraniti 3D uzorke preko kojih se može ponovo pisati. Ovo galijevo silikatno staklo, dopirano magnezijem i terbijem, omogućuje upisivanje složenih 3D uzoraka uz pomoć zelenog lasera.

Uzorci se pojavljuju u ljubičastoj boji i mogu se čitati korištenjem različitih valnih duljina svjetlosti - terbij svijetli zeleno pod tamnoljubičastim laserom, dok magnezij svijetli crveno pod ljubičastim svjetlom. Uzorci se mogu u potpunosti izbrisati zagrijavanjem stakla na 550 °C tijekom 25 minuta, bez promjene strukture stakla. Ova tehnologija, predstavljena u časopisu ACS Energy Letters, obećava stabilnu, visokokapacitetnu 3D optičku memoriju za dugotrajnu pohranu podataka bez potrebe za energijom.

Mozak za humanoidne robote

Robotičari kalifornijske tvrtke Figure predstavili su Helix, revolucionarni model umjetne inteligencije za humanoidne robote. Helix je opći Vision-Language-Action (VLA) model koji objedinjuje percepciju, razumijevanje jezika i naučenu kontrolu. Ključne značajke Helixa uključuju preciznu kontrolu gornjeg dijela tijela uključujući prste, sposobnost suradnje više robota na zajedničkim zadacima te mogućnost rukovanja raznim kućanskim predmetima bez prethodne obuke.

Ekipa iz Figurea ističe da Helix "razmišlja kao čovjek" i predstavlja značajan korak prema uvođenju robota u domove. Helix je predstavljen nakon što se tvrtka odvojila od OpenAI-ja, a njihov AI model obećava revoluciju u robotici koja će humanoidnim robotima omogućiti izvršavanje složenih zadataka bez potrebe za specifičnim programiranjem za svaki novi predmet ili situaciju.

Novo ljepilo od sluzi

Suradnja istraživača s MIT-a i Freie Universitäta u Berlinu donijela nam je novo ljepilo koje kombinira vodootpornu ljepljivost dagnji s antibakterijskim svojstvima sluzi. Ljepilo koristi mješavinu sluzavih i ljepljivih proteina za stvaranje brzodjelujućeg, vodootpornog gela koji sprečava nakupljanje bakterija. Novi materijal mogao bi se primijeniti kao tekućina koja se injektira ili raspršuje, a zatim se stvrdnjava u ljepljivi gel. Istraživači vjeruju da će se ljepilo moći koristiti za premazivanje medicinskih implantata kako bi se spriječile infekcije.

Ljepilo snažno prianja na mokrim površinama i pokazuje sposobnost blokiranja bakterija, sprječavajući stvaranje biofilma na staklenim površinama. Ovaj pristup mogao bi, vjeruju istraživači, omogućiti razvoj održivih materijala za pakiranje ili multifunkcionalnih biomedicinskih ljepila.

Švicarski tretman svjetlom

Biolozi i kemičari Sveučilišta u Ženevi (UNIGE) razvili su inovativni alat koji koristi svjetlost za kontrolu aktivnosti i lokalizacije molekula u živom organizmu. Ova tehnologija omogućuje aktiviranje lijekova samo na željenom mjestu, čime se minimiziraju nuspojave. Istraživači su modificirali inhibitor proteina Plk1, ključan za diobu stanica. Inhibitor je blokiran derivatom kumarina koji se može ukloniti svjetlosnim pulsom. Dodano je i molekularno sidro koje se također oslobađa svjetlom, omogućujući precizno pozicioniranje inhibitora.

Metoda, opisana u časopisu Nature Communications, mogla bi revolucionirati liječenje raznih bolesti, uključujući rak kože. Ona omogućava prostornu i vremensku kontrolu aktivnosti molekula te tako otvara put prema ciljanim terapijama s manje nuspojava.

Recikliranje Li-Ion baterija uz pomoć biljnog ulja

Na Sveučilištu u Leicesteru razvili su tehniku recikliranja litij-ionskih baterija uz pomoć mješavine vode i biljnog ulja. Ova metoda, objavljena u časopisu RSC Sustainability, jamči brzo i učinkovito pročišćavanje "crne mase" baterija na sobnoj temperaturi.

Metoda koristi nanoemulzije stvorene ultrazvukom za odvajanje vrijednih metalnih oksida od grafita. Nano-kapljice ulja djeluju kao "ljepilo" za grafitne čestice, omogućujući njihovo jednostavno odvajanje od metalnih oksida. Za razliku od drugih metoda recikliranja, ova tehnika ne uništava kristalnu strukturu materijala, omogućujući izravnu ponovnu uporabu u novim baterijama. Projekt je dio inicijative ReLiB Instituta Faraday kojom se želi unaprijediti održivost i ekonomičnost lanca opskrbe baterijama za električna vozila i elektroničke uređaje.