Alzheimerova bolest mogla bi biti sistemska bolest, a ne samo poremećaj mozga

Novo istraživanje na otkriva da Alzheimerova bolest utječe na mnogo više od samog mozga, pri čemu proteini bolesti uzrokuju različite obrasce oštećenja u cijelom tijelu. Ovo bi moglo uvelike promijeniti pristup liječenju ove bolesti

Drago Galić utorak, 20. svibnja 2025. u 15:00

Novo istraživanje, doduše na voćnim mušicama, otkriva da Alzheimerova bolest utječe na mnogo više od samog mozga, pri čemu proteini bolesti uzrokuju različite obrasce oštećenja u cijelom tijelu. Znanstvenici su otkrili kako dva ključna proteina – Aβ42 i Tau – različito utječu na tkiva, pružajući uvide u raznolikost simptoma kod pacijenata.

Studija objavljena u časopisu Neuron, a koju prenosi ScienceBlog,  koristila je napredne genetske tehnike za ispitivanje 219 različitih tipova stanica u mušicama genetski modificiranim da razviju stanja slična Alzheimerovoj bolesti. Ovako dobiveni rezultati mogli bi pomoći u identifikaciji novih biomarkera za ranu dijagnozu i razvoju tretmana usmjerenih na specifične tjelesne sustave.

Istraživači su otkrili značajne razlike u načinu na koji svaki protein utječe na tijelo. Protein Aβ42 (koji formira amiloidne plakove u ljudskom mozgu) u neuronima mušica uzrokuje oštećenja uglavnom ograničena na živčani sustav, pri čemu su senzorni neuroni bili posebno ranjivi.

Ovi nalazi podudaraju se s iskustvima pacijenata s Alzheimerovom bolešću, jer je gubitak mirisa često jedan od najranijih uočljivih simptoma. Istraživanje je precizno odredilo koje su stanice za detekciju mirisa najviše pogođene.

Nasuprot tome, Tau protein u neuronima mušica dovodi do široke promjene u perifernim tkivima – posebno u metabolizmu, probavi i reproduktivnim sustavima.

Promjene izazvane Tau proteinom izvan mozga nalikovale su obrascima tipično viđenim u starenju, što sugerira da Tau protein može ubrzati proces starenja u cijelom tijelu.

Da bi utvrdili relevantnost za ljudsku bolest, istraživači su usporedili podatke o mušicama s podacima o Alzheimerovoj bolesti kod miševa i ljudi. Otkrili su da se neuroni s visokim razinama laktat dehidrogenaze nalaze u uzorcima svih triju tipova tkiva.

Istraživanje je također identificiralo abnormalnosti u metabolizmu masti u modelima mušica i miševa s tauopatijom pa je za očekivati da se ove promjene vjerojatno javljaju i kod ljudi s Alzheimerovom bolešću.

Nalazi oslikavaju Alzheimerovu bolest kao sistemski poremećaj gdje bolest mozga pokreće kaskadne učinke. Ako se slični sistemski učinci javljaju kod ljudi, liječnici bi trebali pratiti i liječiti više tjelesnih sustava, a ne samo mozak.