Audio streaming utječe na raspoloženje i ljude čini sretnijima
Spotify se udružio s biometrijskom istraživačkom tvrtkom MindProber kako bi proučio svoje korisnike
Glazba i podcasti koje slušate utječu na raspoloženje i streaming audio sadržaja ljude doista čini sretnijima, zaključak je studije koju je nedavno objavio Spotify. To je rezultat analize podataka o 426 korisnika koji su 40 dana dobrovoljno nosili elektrodermalne senzore aktivnosti na svom dlanu. Eksperiment je pritom ukazao na dvije stvari: slušanje podcasta ili glazbe poboljšava raspoloženje korisnika, a aktivnosti u kojima slušatelji sudjeluju utječu na vrstu sadržaja koji koriste.
Dakako, Spotify se u ovo istraživanje upustio iz nimalo altruističkih namjera. Naime, oni su htjeli pomoći oglašivačima da bolje razumiju kako se navike korisnika vezane uz glazbu i podcastove mogu koristiti za stvaranje "besprijekornog iskustva oglašavanja", no rezultati bi mogli imati zanimljive implikacije i na znanost.
Elektrodermalni senzor aktivnosti
To, smatraju koautori studije s MIT-ovog Odsjeka za mozak i kognitivne znanosti, otvara vrata novoj vrsti antropoloških studija koje istražuju kako se ljudi nose sa zvukom u svojim životima.
Ključ ovog eksperimenta bio je u elektrodermalnom senzoru aktivnosti koji mjeri znoj i varijacije u elektrovodljivosti kože u svakodnevnim aktivnosti, daleko od sterilnih, laboratorijskih uvjeta kakvi su vladali u prethodnom istraživanju iz 2021. u kojem su uz pomoć tvrtke Neuro-Insight mjerili aktivnost mozga korisnika dok slušaju Spotify.
Dokaz poznatog
Ovaj put pratilo se što sluša i kako se pritom ponašaju vlasnika besplatnog računa na Spotifyu. Analiza 14.878 sesija slušanja pokazala je kako streaming podiže njihovo raspoloženje, bez obzira na audio sadržaj koji su i kada su ga konzumirali. Uočeno je da se ljudima raspoloženje popravlja bez obzira na to što rade. Ključno je da oni biraju što će slušati i to ih čini barem malo sretnijima.
Vrsta glazbe koju ljudi slušaju pritom uvelike varira ovisno o tome što rade, pokazao je eksperiment. Tako, na primjer, ljudi više slušaju plesnu glazbu kad su u društvu ili su aktivni, a podcaste ili glasnije pjesme biraju kad su sami u šetnji. Ne zvuči kao revolucionarni zaključak, ali je sad prvi put i dokazan.
