Subotički startup ElevenEs predstavio je novu generaciju LFP baterije Edge574 Blade Cell koja omogućuje ultrabrzo punjenje električnih vozila zahvaljujući inteligentnom protokolu punjenja. Edge574 naime omogućava punjenje od 10 do 80 posto kapaciteta za samo 12 minuta pri temperaturama iznad 25 °C, uz maksimalnu snagu punjenja do 1 MW, u paketima od 210 ćelija. To praktično znači 66 km dosega po minuti punjenja, odnosno 1,1 km po sekundi.

Baterija je optimizirana za cell-to-pack (CTP) i cell-to-body (CTB) integraciju, što omogućava učinkovitije korištenje prostora i povećava energetsku gustoću na razini baterijskog paketa. Nova formulacija elektrolita i optimizirani materijali elektroda pritom omogućuju brzo i učinkovito punjenje bez pregrijavanja, a tanji, ali čvršći metalni omotač i veći terminali omogućuju visok protok struje i lakšu integraciju u različite platforme, od električnih automobila, preko autobusa i kamiona, do energetskih skladišta i industrijskih strojeva.

Supravodič i magnet, sve u jednom

MIT-ovi fizičari otkrili su novu vrstu supravodiča koji je ujedno i magnet, što se dosad smatralo nemogućim. Ovaj jedinstveni fenomen uočen je u običnom grafitu, materijalu iz olovke, preciznije u njegovim rijetkim slojevima zvanim romboedarski grafen. Kad se ti slojevi ohlade na ekstremno niske temperature, materijal provodi struju bez otpora, ali i pokazuje magnetska svojstva – može “prebacivati” magnetsko stanje poput magneta.

Ovo otkriće, opisano u časopisu Nature otvara put razvoju novih kvantnih tehnologija, robusnih kvantnih računala i naprednih elektroničkih uređaja budućnosti.

Robot koji skače bez nogu

Inženjeri Georgia Techa inspirirali su se nevjerojatnim skokovima nematode, sićušnog parazitskog crva tanjeg od ljudske dlake, i stvorili robota koji skače bez nogu. Njihov meki robot, dugačak svega 13 cm, izrađen je od silikonske šipke s karbonskom kralježnicom te može skočiti čak tri metra uvis, što je visina košarkaškog obruča.

Tajna ovog robota, opisanog u časopisu Science Robotics, je u savijanju i uvrtanju tijela, baš kao kod nematode, čime se pohranjuje elastična energija koja se naglo oslobađa i katapultira robota naprijed ili natrag. Ovakav dizajn mogao bi, kažu,omogućiti robotima da prelaze zahtjevne terene i visoke prepreke bez klasičnih nogu.

Pametnim algoritmima protiv digitalnih prometnih gužvi

Računalni znanstvenici Sveučilišta Sjeverne Karoline u Greensboru i Sveučilišta Jilin u Changchunu razvili su pametne algoritme koji mogu spriječiti digitalne prometne gužve i zastoje, osobito u izvanrednim situacijama poput nesreća ili masovnih događanja. Njihovo rješenje temelji se na optimizaciji prijenosa podataka u mobilnim mrežama pomoću rubnog računarstva (edge computing), što omogućuje stabilniji i brži protok informacija. Time se smanjuju troškovi i povećavaju performanse sustava, a građani i službe brže dobivaju ključne informacije.

Ova inovacija, predstavljena u radu objavljenom u časopisu Frontiers of Computer Science, mogla bi, kažu, značajno unaprijediti upravljanje prometom i hitnim intervencijama u pametnim gradovima.

AI inspirirana mozgom gleda kao ljudi

Znanstvenici s IBS-a, najstarijeg korejskog privatnog sveučilišta Yonsei i Instituta Max Planck razvili su novu metodu umjetne inteligencije inspiriranu ljudskim mozgom, nazvanu Lp-konvolucija, koja omogućuje računalima da "vide" na način sličniji ljudima. Tradicionalne konvolucijske neuronske mreže (CNN) koriste krute, kvadratne filtere za obradu slike, što ograničava njihovu sposobnost prepoznavanja složenih uzoraka. Novi pristup koristi matematički model (multivarijatnu p-generaliziranu normalnu distribuciju) kako bi filteri mogli dinamički mijenjati oblik i bolje se prilagoditi zadatku – rastežući se vodoravno ili okomito, slično kao što ljudski mozak selektivno fokusira pažnju na važne detalje.

Metoda, predstavljena na ICLR 2025, značajno poboljšava točnost i robusnost prepoznavanja slike, a pritom smanjuje računalne zahtjeve u odnosu na dosadašnje modele. Ovo otkriće otvara vrata učinkovitijoj i biološki realističnijoj umjetnoj inteligenciji, s potencijalnom primjenom u autonomnoj vožnji, medicinskoj dijagnostici i robotici.

Kvantni biosenzor

Kvantni senzori smješteni u dijamantnim nanocesticama dobili su revolucionarnu nadogradnju zahvaljujući istraživačima Sveučilišta u Chicagu. Inspirirani tehnologijom QLED televizora, oni su razvili zaštitnu ljusku od silicija koja dramatično poboljšava kvantna svojstva nanodijamanata i održava koherenciju spinova do 87 μs, četverostruko dulje od prethodnih vrijednosti.

Inovacija, predstavljena u časopisu PNAS, omogućava senzorima da s nevjerojatnom osjetljivošću prate biokemijske procese unutar živih stanica, što otvara vrata ranom otkrivanju bolesti poput raka. Osim medicinskih primjena, otkriće nudi novi okvir za dizajn kvantnih materijala. Revolucionarni senzori već su testirani u staničnim kulturama, a sljedeći korak su pokusi na živim organizmima.

Inteligentni OTT player

Na najvećem svjetskom sajmu medijske tehnologije NAB 2025 u Las Vegasu, korejski institut ETRI predstavio je pet ključnih AI-pokretanih inovacija za medijsku industriju. Najviše pažnje privukao je inteligentni OTT player koji koristi umjetnu inteligenciju za prepoznavanje i analizu objekata na ekranu, omogućujući korisnicima višestruki prikaz (Multi-View) i interakciju s objektima – primjerice, klikom na predmet gledatelj može dobiti dodatne informacije, linkove na trgovine ili oglase.

Ostale predstavljene tehnologije uključuju zaštitu privatnosti u metaverzumu, kreiranje i trgovinu 3D digitalnim sadržajem, prostorno računalstvo za ultra-realistične video doživljaje te UHD stereoskopski medijski servis s izborom između 2D i 3D prikaza. Ove inovacije, kažu, najavljuju novu eru personaliziranog i interaktivnog medijskog iskustva.

MenstruAI: dijagnostički sustav u higijenskom ulošku

Znanstvenici ETH Zurich razvili su inovativni dijagnostički sustav ugrađen u higijenske uloške koji omogućuje otkrivanje biomarkera bolesti iz menstrualne krvi bez potrebe za vađenjem krvi. Primjena je vrlo jednostavna: stavite higijenski uložak s integriranim neelektroničkim senzorom, fotografirajte korišteni uložak pametnim telefonom i upotrijebite aplikaciju za analizu.

Platforma nazvana MenstruAI koristi papirnate senzore za detekciju biomarkera poput CRP-a (upale), CEA i CA-125 (ginekološki karcinomi i endometrioza), a rezultati se očitavaju golim okom ili putem aplikacije na pametnom telefonu. Rješenje, opisano u časopisu Advanced Science je jednostavno, neinvazivno i pristupačno te omogućava redovito, osobno praćenje zdravstvenog stanja i rano otkrivanje bolesti.

Uređaj koji se puni kroz vodu i tkivo

Istraživači KIST-a i Korejskog sveučilišta razvili su biokompatibilni ultrazvučni prijemnik koji omogućuje bežično punjenje uređaja kroz vodu i tkivo, čak i kada je savijen. Ova tehnologija koristi ultrazvučne valove za prijenos energije, zaobilazeći ograničenja dosadašnjih metoda poput elektromagnetske indukcije.

Novi prijemnik, opisan u časopisu Advanced Materijals, može prenijeti do 20 mW na udaljenosti od 3 cm kroz vodu ili 7 mW kroz kožu, što je dovoljno za napajanje medicinskih implantata i nosivih uređaja.

Bakterije koje recikliraju baterije

Startup Cell Cycle razvio je inovativan proces recikliranja baterija korištenjem bakterija starih 50 milijuna godina. Umjesto tradicionalnih metoda koje zahtijevaju visoke temperature i velike pogone, ovaj pristup koristi inženjerirane mikrobe za razgradnju otpadnih baterija i izdvajanje ključnih metala poput litija, kobalta i nikla.

Proces je energetski učinkovit i ima niske emisije, čime nudi održiviju alternativu klasičnom recikliranju. Dovoljan je samo bioreaktor, a skaliranje proizvodnje je jednostavno—potreban je veći spremnik, a ne nova tvornica. Ova metoda bi mogla značajno smanjiti ekološki otisak recikliranja baterija i olakšati prelazak na kružno gospodarstvo.

Kombinacija lijekova za dulji život

Kombinacija dvaju lijekova protiv raka, trametiniba i rapamicina, može produžiti život miševima za oko 30 %, ustvrdili su znanstvenici Instituta Max Planck za biologiju starenja. Svaki lijek zasebno produljuje život za 5–20 %, ali zajedno djeluju snažnije i usporavaju starenje, smanjuju upale i odgađaju razvoj tumora. Miševi na ovoj terapiji duže su ostali zdravi, s manje kroničnih upala i boljom funkcijom organa u starosti. Ova otkrića otvaraju vrata istraživanjima sličnih “geroprotektora” i kod ljudi, iako su klinička ispitivanja tek pred nama.

"Iako ne očekujemo slično produljenje ljudskog životnog vijeka kao što smo pronašli kod miševa, nadamo se da bi lijekovi koje istražujemo mogli pomoći ljudima da ostanu zdravi i bez bolesti dulje u kasnijoj životnoj dobi“, kažu autori studije objavljene u časopisu Nature Ageing.

Materijal koji vodu prikuplja iz zraka

Znanstvenici australskog sveučilišta RMIT i kineskog sveučilišta Zhejiang A&F razvili su novi materijal nalik spužvi koji koristi sunčevu svjetlost za prikupljanje vode iz zraka, čak i pri niskoj vlažnosti od 30 posto. Inovativni uređaj noću upija vlagu iz zraka, a izlaganjem suncu oslobađa vodu spremnu za piće.

U laboratorijskim i terenskim testiranjima postignuta je učinkovitost do 94 %, a materijal radi čak i na temperaturama do -20 °C. Uz to, materijal je jeftin, biorazgradiv i lako se proizvodi, što ga, tvrde njegovi tvorci, čini obećavajućim rješenjem za opskrbu pitkom vodom u sušnim i kriznim područjima diljem svijeta.