Globalna zabrinutost da društvene mreže pokreću krizu mentalnog zdravlja tinejdžera porasla je do te mjere da je većina američkih saveznih država podnijela tužbe protiv Mete kao vlasnika Instagrama i Facebooka. Viceadmiral Vivek Murthy, operativni voditelj Službe za javno zdravstvo Sjedinjenih Država (PHSCC) pozvao je prošlog mjeseca da se platforme počnu obilježavati upozorenjima nalik onima na duhanu.

Bezukusna 'juha sadržaja'

Istina, koristeći Instagram neki tinejdžeri doista doživljavaju negativne osjećaje, međutim novo istraživanje Sveučilišta u Washingtonu otkriva da je dominantan osjećaj ipak - dosada. Tinejdžeri naime priznaju da aplikaciju i otvaraju prvenstveno zbog toga što im je dosadno. Zatim prebiru uglavnom nebitan sadržaj, koji im je uglavnom dosadan i u tremu tragaju za zanimljivim dijelovima koje će podijeliti sa svojim prijateljima u izravnim porukama, najstalnijem izvoru veze koji su pronašli na platformi. A kad im na kraju dosadi ono što istraživači nazivaju "juhom sadržaja", oni se odjavljuju. Tako otprilike glasi sažetak istraživanja predstavljenog na ACM-ovoj konferenciji IDC 2024 u nizozemskom Delftu.

"O društvenim mrežama puno se priča u krajnostima. Govori se o uznemiravanju i maltretiranju ili se pak spominju razne tehnoutopijske mogućnosti i rješenja. Tvrtke poput Mete, između ostalih, govore da stalno razmišljaju o dobrobiti, ali konkretne rezultate toga još nismo vidjeli", kažu istraživači koji su proučili svakodnevno iskustvo tinejdžera na Instagramu uz pomoć aplikacije AppMinder. Jednostavno sučelje iskočilo bi pet minuta nakon što bi tinejdžeri počeli koristiti Instagram i natjeralo ih da ispune kratku anketu o tome kako se osjećaju i zašto. Skočni prozori pojavljivali bi se svaka tri sata. 

Traganje za stimulacijom

"Vidjeli smo tinejdžere kako se okreću Instagramu u trenucima dosade, tražeći neku vrstu stimulacije. Pronalazili su dovoljno trenutaka bliskosti i povezanosti sa svojim prijateljima na aplikaciji da bi se vraćali. Ta vrijednost definitivno postoji, ali je zakopana u sadržaj koji je ponekad uznemirujući ili frustrirajući, a ponekad tek gomila smeća", objašnjavaju istraživači. 

"Instagramove push obavijesti i algoritamski kurirani feedovi obećavaju tinejdžerima da će doživjeti značajnu interakciju, ali to obećanje ispunjavaju samo povremeno. Nažalost, puno je lakše identificirati problem nego ga riješiti. Trenutačni poslovni model većine platformi ovisi o zadržavanju korisnika da skrolaju što je češće moguće i dulje", upozoravaju istraživači koji se zalažu za uvođenje zakona koji će prisiliti platforme da promijene ovaj status quo.

Intervencije u dizajn

Na temelju svojih otkrića, istraživači su ponudili i tri intervencije u dizajn aplikacija kako bi poboljšali iskustva tinejdžera: kao prvo, obavijesti poput onih iz AppMindera koje će poticati tinejdžere da razmisle o tome što rade na Instagramu. Drugo, uvođenje značajki koje olakšavaju kuriranje feedova, poput gumba "Ovo je dobro za mene" koji jasno ističe pozitivan sadržaj. I treće, upotreba podataka za praćenje znakova dobrobiti i njegovih suprotnosti poput praćenja kad korisnici preskaču sadržaj ili se odjavljuju i uparivanje toga s drugim podacima. 

"Upravljanje algoritmima, a da ne znaju kako oni točno rade, nije i ne bi trebala biti isključiva odgovornost tinejdžera", tvrde istraživači. "Odgovornost leži i na tvrtkama koje vode platforme društvenih mreža."