Globalno tržište pohrane energije do 2030. godine trebalo bi se povećati za 15 puta
Ogroman se rast do kraja desetljeća predviđa u sustavima pohrane energije, od baterijskih do onih s komprimiranim zrakom ili pasivnih, poput termalnih baterija s pijeskom
Studija koju je nedavno objavila istraživačka kuća BloombergNEF otkriva kako se nastavlja velika potražnja za sustavima za privremenu pohranu energije, pa da će, shodno tome, svjetsko tržište pohrane energije do 2030. godine snažno rasti. Analitičari predviđaju da će instalacije različitih oblika pohrane energije u svijetu povećati kapacitet do 1.194 GWh (uz ukupnu snagu od 411 GW), što je 15 puta veća snaga te 21 puta veći kapacitet nego što je bilo aktivno krajem 2021. godine (56 GWh / 27 GW).
Predviđanja za 2030. su godinu sada dodatno povećana, i to za 13% u odnosu na ranije procjene. Naime, najnoviji Bidenov paket zakona za smanjenje inflacije u SAD-u je najavio velika ulaganja u obnovljive izvore i zelenu energiju, a EU se suočava s energetskom krizom i pokreće program REPowerEU. Ove dvije velike inicijative, zajedno s ulaganjima Kine u istom smjeru, trebale bi biti osnovni pokretači rasta tržišta pohrane energije i instaliranih kapaciteta.
Tražene baterije svih vrsta
Uz SAD i Kinu, Europa će biti, dakle, jedno od glavnih žarišta ove industrije. Tome sada dodatno pridonosi energetska kriza, pokrenuta invazijom Rusije na Ukrajinu. Rekordne cijene energenata "natjerat" će potrošače da se okrenu novim i alternativnim oblicima energije (solarima i slično), pa će samim time i potražnja za baterijama značajno rasti. Isto tako očekuje se velika potražnja i u industrijskom sektoru.
Kad je riječ o baterijama, tijekom sljedeće godine analitičari očekuju popuštanje problema u lancima opskrbe, pa će time i tražene količine moći biti isporučene. Samo u baterijskim sustavima do 2030. svijet će imati 11 puta više kapaciteta za pohranu energije nego 2021. godine. U slučaju da neka tehnologija uspije nadmašiti litij-ionske sustave po efikasnosti i cijeni, rast tržišta bit će i veći, kažu iz BloombergNEF-a.
Osim baterija, njihova studija uključuje i druge oblike pohrane energije, kao što su termalne baterije ili sustavi s komprimiranim zrakom (reverzibilne hidroelektrane isključene su iz istraživanja i projekcija). Najveći dio svih novih instalacija do 2030. godine bit će u svrhe kratkoročne pohrane energije za njezinu odgođenu primjenu, odnosno tamo će se energija spremati u vrijeme veće proizvodnje kako bi je se moglo trošiti u razdobljima manje proizvodnje. Takva primjena usko je vezana uz promjenjive izvore energije, kao što su vjetroelektrane ili solarne elektrane, a omogućava stabilizaciju mreže te održavanja ravnoteže između proizvodnje i potrošnje.
