U svijetu digitalizacije, kada postoje različiti izračuni o ekološkom utjecaju kriptovaluta, generativne umjetne inteligencije i različitih oblika digitalizacije, zanimljivo je vidjeti i koliki utjecaj čini nešto što naizgled nije povezano s modernim tehnologijama – korištenje gotovine u platnom prometu. Jeste li se, primjerice, ikada zapitali koliki ekološki otisak stvara pojedinac tijekom jedne godine, samo kroz upotrebu novčanica

Na to je pitanje odgovorila Europska središnja banka u svojoj novoj studiji o utjecaju euronovčanica na okoliš. Prema rezultatima upravo objavljene studije, prosječni ekološki otisak plaćanja novčanicama u 2019. iznosio je 101 mikrobod (µPt) po građaninu europodručja. On je jednak ekološkom otisku vožnje automobilom od 8 kilometara, odnosno čini 0,01% ukupnog utjecaja na okoliš godišnjih aktivnosti potrošnje građanina EU‑a.

Više različitih utjecaja

U studiji se mjeri mogući utjecaj na okoliš svih aktivnosti u cjelokupnom ciklusu euronovčanica, od nabave sirovina, proizvodnje, distribucije i stavljanja u optjecaj do uništenja koje provode nacionalne središnje banke europodručja.

Glavne aktivnosti koje pridonose ekološkom otisku euronovčanica su opskrba bankomata električnom energijom (37%), prijevoz (35%), aktivnosti obrade u fazi distribucije (10%), proizvodnja papira (9%) i provjera autentičnosti novčanica na prodajnim mjestima u fazi uporabe (5%). Zbog dugog vijeka trajanja novčanica i njihove uporabe u brojnim plaćanjima utjecaj proizvodnje novčanica manji je od utjecaja prijevoza i distribucije.

"Eurosustav se zalaže za što veću ekološku prihvatljivost euronovčanica te istodobno za široku dostupnost i opću prihvaćenost gotovine", rekao je član Izvršnog odbora ESB‑a Piero Cipollone. Iako je utjecaj plaćanja euronovčanicama na okoliš općenito vrlo malen, Eurosustav od 2004. radi na daljnjem smanjenju ekološkog otiska euronovčanica, primjerice uporabom isključivo stopostotno održivog pamuka i zabranom odlaganja otpadnih novčanica na odlagalištima otpada.

Smanjen ekološki otisak

Nadalje, proizvođači bankomata i banke ostvarili su napredak u smanjenju ekološkog otiska svojih uređaja. Ova studija pokazuje da su poboljšanja energetske učinkovitosti bankomata pridonijela smanjenju njihova ekološkog otiska za 35% u razdoblju od 2004 do 2019.

Provode se opsežne aktivnosti istraživanja i razvoja kako bi euronovčanice u budućnosti bile još ekološki prihvatljivije u svim fazama životnog ciklusa. Na primjer, ESB razmatra alternativne metode postupanja s otpadnim novčanicama, kao što su recikliranje i ponovna uporaba otpadnog materijala, te moguća poboljšanja materijala i sastavnih dijelova kojima se služi u tiskanju novčanica.

Te su aktivnosti ujedno dio šireg zalaganja ESB‑a za ublažavanje klimatskih promjena u okviru svojih ovlasti i smanjenje vlastitog ekološkog otiska u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma i ciljevima klimatske neutralnosti Europske unije.