Je li to moguće? Plutajuća vjetroturbina koja prkosi uraganima i valovima oceana

Većina sličnih ideja pala bi na na prvom ispitu: ono što pluta oceanima podložno je nepredvidivim vremenskim uvjetima. No, General Electric misli da je pronašao rješenje ovog problema

Mladen Smrekar subota, 29. svibnja 2021. u 18:11

General Electric (GE) ima plan kako transformirati budućnost obnovljive energije. Njihov najnoviji koncept predviđa razvoj i komercijalnu izgradnju plutajućih vjetroturbina koje bi energiju prikupljao od vjetrova koji pušu iznad površine dubokih i nemirnih oceanskih voda, piše u kompanijskom blogu.

Prilagođavanje postojećih turbina

Ideja se čini dobrom no pitanje je može li takva plutajuća vjetroturbina uopće preživjeti u nemirnim vodama dubokog oceana? Činjenica je da GE projekt ne započinje od nule nego u ovu svrhu namjerava iskoristiti i preraditi već postojeću vjetrenu turbinu snage 12 MW kakve se koriste na priobalnim platformama. 

Plan je da računala povezana sa senzorima optimiziraju vrijeme odziva i učinkovitost u skladu s vjetrovima i valovima
Plan je da računala povezana sa senzorima optimiziraju vrijeme odziva i učinkovitost u skladu s vjetrovima i valovima

Plutajuće vjetroturbine kolosalne su strukture koje bi trebale iskoristiti činjenicu da je više od dvije trećine Zemlje prekriveno vodom. Ideja da se na otvorenim morima i oceanima generiraju velike količine energije nije nova, no mnogi prethodni prijedlozi pokazali su se preskupima da bi se ozbiljno shvatili.

Većina naizgled dobrih ideja pala je već na prvom ispitu: ono što pluta oceanima podložno je velikim valovima koji demoliraju sve pred sobom, kao i snažnim vjetrovima koji često razvijaju snagu uragana. 

No, GE misli da se ti izazovi mogu prevladati pomoću naprednih upravljača turbina koje bi izradili u suradnji s tvrtkom Glosten. Zajedničkim snagama oni bi podigli naprednu plutajuću konstrukciju u koju bi integrirali najveću raspoloživu vjetroturbinom, višu od dvije zagrebačke katedrale. 

Automatizirani upravljački sustav

Američko ministarstvo energetike već je ovom projektu dodijelilo tri milijuna dolara. Projekt je trenutno vidljiv na zaslonima računala, a pokažu li simulacije i modeliranja da je ova ideja ostvariva, GE će izgraditi i prototip u realnom svijetu. Dakako, to je lakše najaviti nego stvarno učiniti. 

Razvoj i izgradnja vjetroelektrana sposobnih da plutaju po uzburkanim vodama dubokog oceana nalik je "postavljanju autobusa na visoki stup, gdje će stabilno stajati unatoč vjetrovima koji pušu sa svih strana", objašnjava voditelj projekta Rogier Blom. 

Dizajn ove plutajuće vjetroturbine i nije toliko različit od ostalih vjetroturbina izravno pričvršćenih na morsko dno. Razlika je u tome što bi plutajuća platforma turbinu podizala iznad vode, a kontrolni sustav bi podešavao položaj platforme dok se njiše na valovima.

GE želi spojiti svoj dizajn već postojeće turbine od 12 MW s platformom i novim automatiziranim upravljačkim sustavima. Ideja je da računala povezana sa senzorima optimiziraju vrijeme odziva i učinkovitost u skladu s vjetrovima i valovima koji udaraju o platformu. Plutajuća turbina trebala bi automatski mijenjati položaj u skladu s očekivanim naletima vjetrova i valova tako se ne prevrne i ne potone u dubine. 

Automatizacija u realnom vremenu

Kompanija SolarDuck odlučila se za potpuno drugačiji pristup. Nedavno su u Nizozemskoj započeli ispitivanja koncepta zvanog Demonstrator. SolarDuckov offshore model zapravo je trokutasta, ravna platforma prekrivena solarnim pločama. One miruju i upijaju energiju sunca, što i nije neki problem na relativno mirnim riječnim tokovima. Mirnim dakako u usporedbi s uvjetima kakvi mogu zavladati na oceanima.

SolarDuckov offshore model zapravo je trokutasta, ravna platforma prekrivena solarnim pločama
SolarDuckov offshore model zapravo je trokutasta, ravna platforma prekrivena solarnim pločama

No tamo gdje se podižu opasni vjetrovi, GE-ov koncept mogao bi se pokazati isplativijim od plutajućih obalnih platformi. Njihove prilagodljive platforme bile bi usidrene na morsko dno pomoću podesivih "tetiva".

U kombinaciji s novom automatiziranom tehnologijom, sustav bi prepoznavao što se sprema i duljinu tetiva prilagođavao u stvarnom vremenu, što bi divovskoj platformi vjetroelektrane omogućilo da se prilagodi turbulentnim valovima i razornim vjetrovima. 

Koncept dakle obećava, barem na papiru, a vrijeme će pokazati može li izdržati i nesmiljene uvjete kakvi se mogu očekivati na svjetskim oceanima.