Dugoročna studija, objavljena u časopisu Neurology, a koju prenosi ScienceBlog, pratila je više od 42.000 ljudi tijekom razdoblja do čak 26 godina. Rezultati su pokazali da osobe koje konzumiraju velike količine ultra-prerađene hrane, poput gotovih žitarica za doručak, pakiranih grickalica i hrenovki, imaju više nego dvostruko veći rizik od razvoja višestrukih ranih upozoravajućih znakova Parkinsonove bolesti u usporedbi s onima koji uglavnom izbjegavaju takvu hranu.

Studija se usredotočila na sedam ranih znakova Parkinsonove bolesti: poremećaji ponašanja u snu, problemi s osjetom mirisa, zatvor, depresivni simptomi, bolovi u tijelu, oslabljen vid boja i prekomjerna dnevna pospanost. Ovi rani znakovi mogu se pojaviti godinama, pa čak i desetljećima, prije poznatijih simptoma poput tremora i problema s kretanjem. Sudionici su tijekom godina redovito ispunjavali dnevnike prehrane, što je istraživačima omogućilo praćenje njihove konzumacije ultra-prerađene hrane. Jedna porcija definirana je kao ekvivalent jednoj limenci gaziranog pića, 30 grama čipsa, kriški pakiranog kolača, hrenovki ili žlici kečapa.

Nakon analize podataka i prilagodbe za čimbenike poput dobi, tjelesne aktivnosti i pušenja, rezultati su bili iznenađujući. Osobe koje su konzumirale 11 ili više porcija ultra-prerađene hrane dnevno imale su 2,5 puta veću vjerojatnost da će pokazati tri ili više ranih znakova Parkinsonove bolesti u usporedbi s onima koji su jeli manje od tri porcije dnevno. Veza je bila snažna za gotovo sve rane upozoravajuće simptome, osim za zatvor. Autori tvrde da je sve više dokaza da prehrana može utjecati na razvoj Parkinsonove bolesti. Prerađena hrana, poput zaslađenih gaziranih pića i pakiranih grickalica, može ubrzati rane znakove Parkinsonove bolesti.

Istraživači su proučavali nekoliko kategorija ultra-prerađene hrane, uključujući umake, namaze i začine; pakirane slatkiše; grickalice i deserte; umjetno ili šećerom zaslađena pića; prerađene životinjske proizvode; jogurte ili mliječne deserte; te pakirane slane grickalice. Iako studija pokazuje snažnu povezanost, istraživači napominju da ona ne dokazuje uzročno-posljedičnu vezu. Unatoč tome, nalazi pridonose rastućim dokazima o potencijalnim neurološkim utjecajima visoko prerađene prehrane. Sugerira da bi odabir manje prerađene hrane i više cjelovitih, hranjivih namirnica mogao biti dobra strategija za održavanje zdravlja mozga.

Stručnjaci za prehranu općenito se slažu da prehrana bogata cjelovitim namirnicama poput voća, povrća, cjelovitih žitarica i nemasnih proteina nudi najbolju potporu dugoročnom zdravlju mozga.