Psilocibin za Parkinsonovu bolest

Čini se da se pojavljuje sve više istraživanja koja nalaze blagotvorne učinke psihotropnih tvari na razne neurološke i druge bolesti – pilot-studija sa Sveučilišta Kalifornija San Francisco otkrila je da terapija psilosibinom dovodi do značajnih poboljšanja simptoma kod oboljelih od Parkinsonove bolesti

Drago Galić utorak, 13. svibnja 2025. u 16:58

Psilocibin kao i mnoštvo drugih psihotropnih tvari nalazi se kao prirodan sastojak u mnogim gljivama, skupa s drugim psihotropnim sastojcima: psilocinom i baeocistinom. U većini zemalja slobodna uporaba i promet su zabranjeni, pa su tako desetljećima i istraživanja ovih tvari bila zapostavljena. U zadnje vrijeme ovo se mijenja pa je sve više znanstvenih radova koji ispituju učinke ovih tvari u terapeutskim dozama na razne vrste psihičkih i neuroloških oboljenja (o čemu smo već pisali).

Najnovija studija Sveučilišta Kalifornija San Francisco pokazuje da psilocibin pokazuje obećavajuće rezultate u liječenju simptoma Parkinsonove bolesti. Studija je istraživala može li ovaj psihodelični spoj pomoći osobama s Parkinsonovom bolešću, koje često pate od teških poremećaja raspoloženja uz motoričke simptome i slabo reagiraju na konvencionalne tretmane.

U istraživanju je sudjelovalo sedam muškaraca i pet žena s blagom do umjerenom Parkinsonovom bolešću. Primili su dvije doze psilocibina (10 mg, a zatim 25 mg dva tjedna kasnije) uz psihoterapijske seanse. Rezultati su bili iznenađujući: sudionici su dobro podnijeli tretman bez ozbiljnih nuspojava, a zabilježena su značajna i trajna poboljšanja raspoloženja, kognitivnih funkcija i motoričke kontrole. Ova poboljšanja trajala su tjednima, a poboljšanje raspoloženja bilo je vidljivo i nakon tri mjeseca.

Istraživači sugeriraju da bi poboljšano raspoloženje moglo dovesti do boljih kognitivnih i motoričkih funkcija, ili da psilocibin može smanjiti upalu i potaknuti neuroplastičnost – rast i ponovno povezivanje moždanih stanica. Ovo je prvi put da se psihodelik proučava kod pacijenata s neurodegenerativnom bolešću.

Planira se i nova studija na većem broju ispitanika koja će koristiti neinvazivnu stimulaciju mozga i neuroimaging kako bi se bolje razumio utjecaj psilocibina. Ovi nalazi otvaraju mogućnost da bi psilocibin mogao pomoći mozgu u samoobnavljanju, nudeći nadu za nove terapije koje bi mogle promijeniti tijek neurodegenerativnih bolesti.

Inače, za uradi-sam entuzijaste, psilocibin i psilocin su klasificirani kao psihotropne tvari i nalaze se na Popisu droga u Hrvatskoj. Prema Zakonu o suzbijanju zlouporabe droga, posjedovanje, uzgoj i distribucija gljiva koje sadrže ove tvari smatraju se kaznenim djelima. Potencijalno „samoliječenje“ ovim gljivama i bez obzira na zakonske prepreke može biti vrlo problematično jer se u prirodnoj formi – gljivama, nalaze u izuzetno varijabilnim koncentracijama, pa efekti konzumacije mogu varirati od nepostojećih do opasnih po život i smrtonosnih ako se konzumiraju nerafinirani skupa s gljivama u kojima se nalaze.