Visoko-prerađena hrana i veza s Parkinsonovom bolešću
Nimalo iznenađujuće, još jedna studija koja potvrđuje da nezdravo hranjenje grickalicama, slatkišima, mesnim prerađevinama i drugom nezdravom hranom ima visoku povezanost s neurološkim bolestima

Nova studija objavljena u časopisu Neurology pokazuje da osobe koje konzumiraju velike količine ultra-prerađene hrane, konkretno keksića, jutarnjih „krispića“, hot-dogova i sličnoga mogu imati veću vjerojatnost razvoja ranih znakova Parkinsonove bolesti u usporedbi s onima koji konzumiraju vrlo malo takve hrane.
Istraživanje samo po sebi ne dokazuje da prerađena hrana izravno uzrokuje Parkinsonovu bolest, već pokazuje snažnu vezu između visokog unosa takve hrane i ranih znakova upozorenja bolesti. Dakle, korelacija, ali ne i posve dokazana kauzalizacija.
Znanstvenici su se usredotočili na najraniju fazu stanja bolesti kada se u mozgu počinju događati suptilne promjene. U ovoj fazi glavni simptomi poput tremora, problema s ravnotežom i usporenog kretanja još se nisu pojavili. Međutim, rani znakovi mogu se tiho razvijati godinama ili čak desetljećima prije postavljanja dijagnoze.
Studija je uključila 42.853 osobe prosječne dobi od 48 godina koje na početku studije nisu imale Parkinsonovu bolest. Praćene su do 26 godina kroz redovite medicinske preglede i zdravstvene upitnike. Istraživači su pregledali rezultate kako bi utvrdili imaju li rane znakove Parkinsonove bolesti, uključujući poremećaj ponašanja u REM fazi spavanja, zatvor, depresivne simptome, tjelesnu bol, oštećeno viđenje boja, pretjeranu dnevnu pospanost i smanjenu sposobnost mirisa.
Sudionici su svakih dvije do četiri godine ispunjavali dnevnik hrane, navodeći što jedu i koliko često. Istraživači su kategorizirali ultra-prerađenu hranu tako da uključuje umake, namaze i začine, pakirane slatkiše, grickalice ili deserte, umjetno ili šećerom zaslađene napitke, proizvode životinjskog podrijetla, jogurt ili deserte na bazi mlijeka te pakirane slane grickalice.
Istraživači su sudionice podijelili u pet skupina prema konzumaciji. Najviša skupina konzumirala je 11 ili više porcija ultra-prerađene hrane dnevno u prosjeku, dok je najniža skupina konzumirala manje od tri porcije dnevno. Nakon prilagodbe čimbenika poput dobi, tjelesne aktivnosti i pušenja, istraživači su otkrili da sudionici koji su jeli 11 ili više porcija ultra-prerađene hrane dnevno imaju 2,5 puta veću vjerojatnost imanja tri ili više ranih znakova Parkinsonove bolesti u usporedbi s onima koji konzumiraju manje od tri porcije dnevno.
Kada su promatrali pojedinačne rane znakove Parkinsonove bolesti, istraživači su također otkrili da je jedenje više ultra-prerađene hrane povezano s povećanim rizikom za gotovo sve simptome osim zatvora. Zaključak je da je jedenje zdrave prehrane ključno jer je povezano s nižim rizikom od neurodegenerativnih bolesti.
Postoje sve veći dokazi da prehrana može utjecati na razvoj Parkinsonove bolesti, a ovo istraživanje pokazuje da pretjerano jedenje prerađene hrane poput šećernih gaziranih pića i pakiranih grickalica može ubrzavati rane znakove Parkinsonove bolesti. Ograničenje studije bilo je što je količina konzumirane ultra-prerađene hrane bila samo-prijavljena, pa se sudionici možda nisu točno sjećali koliko i koje specifične hrane su jeli.