Istraživači šangajskog sveučilišta Jiao Tong istražili su mogućnosti Wi-Fi uređaja za komunikaciju s hipersoničnim oružjem, izvijestio je South China Morning Post. Kinesko hipersonično oružje zamišljeno je da putuje brzinama pet puta većim od brzine zvuka i trebalo bi pogoditi pokretni nosač zrakoplova s ​​udaljenosti od 1500 km. Međutim, pri ovim ekstremnim brzinama površinska temperatura oružja može premašiti 2000 Celzijevih stupnjeva, stvarajući omotač od vruće plazme oko sebe, što stvara probleme u komunikaciji.

Kako bi zaobišli probleme sa šumom, padom snage i kvalitetom signala, izradili su jedinstveni metamaterijal, tanku membranu sastavljenu od žica s prazninama nalik labirintu koje pomažu u hvatanju elektromagnetskih valova i značajno smanjuju razinu šuma.

Gubitak fokusa pospješuje učenje

Ljudski mozak pomiče fokus četiri puta u sekundi, kao da skenira svoju okolinu tražeći druge podražaje koje bi možda trebao registrirati. A kratki gubitak fokusa može pomoći u učenju dajući našem mozgu priliku da odahne od zadatka koji mora riješiti. Prema novoj studiji, objavljenoj u Psychonomic Bulletin and Review, to bi nam moglo omogućiti da apsorbiramo informacije koje možda nisu izravno povezane sa zadatkom, ali bi nam mogle biti korisne.

"Dok nam fokusiranje pomaže suziti naše ciljeve, gubitak fokusa može proširiti opseg pažnje, pomažući nam da uključimo manje relevantne informacije, što nam pak pomaže da naučimo pravilnosti u našem okruženju ili čak integriramo daleke ideje ili koncepte", objašnjavaju neuroznanstvenici.

18 puta više snage: ultratanke solarne ćelije

MIT-ovi inženjeri osmislili su nove ultralake solarne ćelije koje bilo koju površinu lako i brzo  transformiraju u izvor energije. Izdržljive i fleksibilne, puno tanje od ljudske dlake, zalijepljene su na čvrstu, laganu tkaninu, što ih čini jednostavnim za postavljanje na fiksnu površinu. Ove solarne ćelije, opisane u časopisu Small Methods, mogu davati energiju u pokretu kao nosivi pogonski materijal ili se transportirati i brzo rasporediti na udaljenim lokacijama za pomoć u hitnim slučajevima.

Budući da su tako tanke i lagane, mogu se laminirati na mnogo različitih površina: na jedra, šatore i cerade ili na krila dronova. A mada teže stoti dio težine konvencionalnih solarnih panela, generiraju 18 puta više energije po kilogramu i izrađene su od poluvodičkih tinti korištenjem procesa ispisa koji se u budućnosti mogu proširiti na proizvodnju velikih površina.

Umjetna inteligencija otkriva rizik od raka pluća

Rak pluća je najsmrtonosniji rak u svijetu i od njega godišnje umire 1,7 milijuna ljudi, više nego od sljedeća tri najsmrtonosnija raka zajedno. Kompjuterizirana tomografija pluća s niskom dozom (LDCT) trenutačno je najčešći način otkrivanja bolesti u ranoj fazi, a sad je MIT-ov Sybil otišao korak dalje, analizirajući podatke LDCT slike bez pomoći radiologa kako bi predvidjela rizik da pacijent od raka pluća oboli u roku od šest godina. Dobra vijest objavljena je u Journal of Clinical Oncology.  

"Iako ljudi ne mogu točno vidjeti gdje je rak, model ipak može imati određenu moć predviđanja o tome gdje će se na kraju razviti rak", kažu istraživači koji sad spremaju testiranje Sybil na ljudima koji nisu pušili ili su prestali prije nekoliko desetljeća.

Vizualni znakovi i prehrambene navike

Kontrola unosa hrane može biti teža nego što mislite. Znanstvenici Sveučilišta Osaka Metropolitan pokazuju da vizualni znakovi hrane mogu utjecati na prehrambeno ponašanje čak i kad ih niste svjesni. Otkriće, predstavljeno u časopisu PLOS ONE, pokazuje da se prehrambeno ponašanje ne može razumjeti bez uzimanja u obzir i nesvjesnih i svjesnih neuralnih procesa.

"Ako u budućim istraživanjima saznamo više o tome kako nesvjesni neuralni procesi kontroliraju naše ponašanje, moći ćemo to razumijevanje kombinirati s trenutnim znanjem o svjesnim neuralnim procesima kako bismo razvili učinkovitije metode za regulaciju ponašanja u jelu", kažu istraživači.

Crijevni mikrobi potiču motivaciju za vježbanjem

Prema studiji istraživača Medicinskog fakulteta Perelman na Sveučilištu Pennsylvania, objavljenoj u časopisu Nature, određene vrste crijevnih bakterija mogu aktivirati živce u crijevima kako bi povećali želju za vježbanjem. 

Studija je uz pomoć strojnog učenja otkrila da su varijacije među skupinom laboratorijskih miševa uglavnom uzrokovane prisutnošću specifičnih vrsta crijevnih bakterija kod miševa s boljom izvedbom. Ovaj učinak povezan je s metabolitima koje proizvode te bakterije. Ovi metaboliti aktiviraju osjetne živce u crijevima, što zauzvrat povećava aktivnost u području mozga koje kontrolira motivaciju tijekom vježbanja.

Inzulin u piluli

Istraživači Instituta Waltera i Elize Hall (WEHI) u Melbourneu riješili su stoljeće staro pitanje u istraživanju dijabetesa otkrivši da i molekula koja nije inzulin može imati isti učinak. Novo istraživanje u časopisu Nature Communications potvrđuje da se alternativne molekule mogu koristiti za uključivanje unosa glukoze u krvi, zaobilazeći u potpunosti potrebu za inzulinom koji je nestabilan i tijelo ga lako razgrađuje nakon probave.

Istraživanje je dramatično ubrzano razvojem krio-elektronske mikroskopije (cryo-EM), nove tehnologije koja može vizualizirati komplicirane molekule u atomskim detaljima, omogućujući istraživačima da brzo generiraju 3D slike inzulinskog receptora. Cryo-EM eksperimenti identificirali su peptid koji se može vezati i aktivirati receptor na način sličan inzulinu. Otkriće bi moglo dovesti do lijeka koji bi zamijenio inzulin, smanjujući potrebu za injekcijama.

Plava svjetlost izaziva ugodu, kod miševa

Osjećaj nježnog dodira može učiniti miševe sretnijima i seksualno aktivnijima zahvaljujući kožnim neuronima koji su osjetljivi na dodir i aktiviraju put nagrađivanja u mozgu. Znanstvenici su genetski modificirali miševe tako da se njihovi kožni neuroni osjetljivi na dodir mogu aktivirati bljeskom plave svjetlosti, a da ih znanstvenici zapravo ne moraju dodirivati. 

Kad su istraživači pokrenuli stanice, ženke miševa zauzele su seksualno izazovnu pozu, čak i ako u blizini nije bilo drugih miševa. Činilo se da su miševi ponovno tražili osjet. Uklanjanje neurona natjeralo je ženke miševa da se bore protiv mužjaka s kojima bi se inače pokušale pariti. Rezultati bi jednog dana mogli dovesti do terapija za stres i tjeskobu, posebno za ljude koji ne vole da ih se dodiruje, stoji u radu koji objavljuje časopis Cell.