Korištenje miša bolji je indikator stresa od otkucaja srca

Zaposlenici pod stresom miševe pomiču češće i manje precizno te pritom ​​prelaze veće udaljenosti na ekranu, pišu na mahove i više griješe prilikom tipkanja

Mladen Smrekar petak, 14. travnja 2023. u 06:38
Ljudi pod stresom više griješe prilikom tipkanja i pišu na mahove, s mnogo kratkih stanki 📷 Freepik
Ljudi pod stresom više griješe prilikom tipkanja i pišu na mahove, s mnogo kratkih stanki Freepik

Način na koji ljudi tipkaju i koriste računalni miš može biti bolji pokazatelj stresa od otkucaja srca, tvrde švicarski znanstvenici, a njihov model mogao bi pomoći u sprečavanju kroničnog stresa zaposlenika. Naime, istraživači Švicarskog saveznog instituta za tehnologiju u Zürichu (ETHZ) iskoristili su prikupljene podatke i strojno učenje kako bi razvili novi model za otkrivanje razina stresa na poslu, temeljen isključivo na načinu na koji ljudi tipkaju ili koriste računalne miševe.

Primjetne razlike

Za potrebe studije, predstavljene u časopisu Journal of Biomedical Informatics, istraživači ETHZ-a promatrali su 90 sudionika u laboratoriju kako obavljaju uobičajene uredske zadatke. Pratili su način na koji koriste miševe i tipkovnice, ali i otkucaje srca te su redovito ispitivali sudionike koliko su pod stresom. Dio sudionika ispitivanja radio je nesmetano, dok su drugi prekidani chat porukama i razgovorima.

Veza između stresa i načina na koji se koriste tipkovnice i miševi može se objasniti teorijom neuromotornog šuma
Veza između stresa i načina na koji se koriste tipkovnice i miševi može se objasniti teorijom neuromotornog šuma

Pokazalo se da ljudi pod stresom tipkaju i pomiču miš drugačije od opuštenih ljudi. Oni pokazivač miša pomiču češće i manje precizno te pritom ​​prelaze veće udaljenosti na ekranu. Istovremeno, ljudi pod stresom više griješe prilikom tipkanja i pišu na mahove, s mnogo kratkih stanki.​ Za razliku od njih, opušteni ljudi prilikom tipkanja pravi manje dužih pauzi.
Veza između stresa i ponašanja tipkovnice i miša može se objasniti kroz takozvanu teoriju neuromotornog šuma.

Softver koji se koristio u eksperimentu švicarskih znanstvenika
Softver koji se koristio u eksperimentu švicarskih znanstvenika

Testiranje modela

"Povećane razine stresa negativno utječu na sposobnost našeg mozga da obrađuje informacije. To također utječe na naše motoričke sposobnosti", objašnjavaju istraživači kojima je cilj čim prije pronaći pouzdane načine otkrivanja povećanog stresa na poslu.

"Oni pogođeni često ne shvaćaju da se njihovi fizički i mentalni resursi smanjuju i nestaju sve dok ne bude prekasno", kažu istraživači.

Koraci u eksperimentu kojim se procjenjivala razina stresa kod zaposlenika prema načinu na koji koriste tipkovnicu i miš
Koraci u eksperimentu kojim se procjenjivala razina stresa kod zaposlenika prema načinu na koji koriste tipkovnicu i miš

Njihov model trenutno se testira s podacima zaposlenika koji su pristali da se bilježe podaci o korištenju miša i tipkovnice te broju otkucaja srca, a rezultati istraživanja očekuju se do kraja godine.