Naši mozgovi različito reagiraju na ljudske i glasove umjetne inteligencije
Norveški istraživači testirali su način na koji ljudi čuju ljudske glasove i glasove generirane umjetnom inteligencijom koji izražavaju pet različitih emocija
Ljudi nisu baš dobri u razlikovanju ljudskih glasova od glasova koje stvara umjetna inteligencija, ali naši mozgovi različito reagiraju na ljudske i glasove umjetne inteligencije, prema istraživanju Odsjeka za psihologiju Sveučilišta u Oslu (UiO), predstavljenom na Forumu federacije europskih društava za neuroznanost (FENS) koji se upravo ovih dana održava u Beču.
Prirodne i digitalne emocije
Norveški istraživači već se neko vrijeme bave neuronskom dinamikom obrade prirodnih i digitalnih emocija, odnosno načinom na koji ljudski mozak obrađuje i percipira razliku između emocionalnih ljudskih i glasova generiranih umjetnom inteligencijom.
Nedavno su testirali su način na koji ljudi čuju ljudske glasove i glasove generirane umjetnom inteligencijom koji izražavaju pet različitih emocija: neutralno, ljutnju, strah, sreću i zadovoljstvo. Ispitanici su trebali identificirati glasove kao sintetičke ili prirodne dok su njihovi mozgovi istovremeno proučavani uz pomoć funkcionalne magnetske rezonancije (fMRI). Ova se metoda koristi za otkrivanje promjena u protoku krvi unutar mozga, pokazujući koji su dijelovi mozga aktivni.
Neutralni i ženski glasovi
Rezultati ovog testa prilično su zanimljivi: sudionici su točno identificirali 56% ljudskih i 50,5% glasova umjetne inteligencije, što znači da su bili podjednako loši u prepoznavanju obje vrste glasova. No, ljudi će daleko češće ispravno identificirati "neutralni" AI glas: 75% u usporedbi s 23% onih koji su neutralni ljudski glas ispravno identificirati kao ljudski. Uz to, ženski AI neutralni glasovi češće se ispravno identificiraju od muških AI neutralnih glasova. To sugerira kako ljudi pretpostavljaju da su neutralni glasovi više slični AI, a kao mogući razlog navodi se raširena upotreba glasovnih asistenata kao što su Siri i Alexa.
Za sretne ljudske glasove pak točna stopa identifikacije bila je 78%, u usporedbi sa samo 32% za sretne AI glasove, što znači da ljudi sreću više povezuju s ljudima nego sa strojevima. Ključ je, čini se, u doživljaju emocija: naime, i AI i ljudski neutralni glasovi percipirani su kao najmanje prirodni, pouzdani i autentični, dok su ljudski sretni glasovi percipirani kao najprirodniji, pouzdani i autentični.
Slike mozga
Međutim, gledajući sliku mozga, istraživači su otkrili da ljudski glasovi izazivaju jače reakcije u područjima mozga povezanim s pamćenjem i empatijom, dok su AI glasovi to činili u područjima povezanima s otkrivanjem pogrešaka i regulacijom pažnje.
Istraživači sada planiraju proučiti čine li osobine ličnosti, na primjer ekstrovertnost ili empatija, ljude manje ili više osjetljivima na uočavanje razlika između ljudskih i AI glasova.
