Rješenje za kakav težak problem ljudima često sine dok razmišljaju o nečem sasvim drugom. Ova sposobnost tipična je ljudska osobina no neurološki izvor kreativnosti, onoga što se događa u našem mozgu kad razmišljamo izvan okvira, sve dosad ostajao nam je potpuno nepoznat. No, čini se da i na to pitanje sad imamo odgovor, a za njega su zaslužni istraživači Sveučilišta Utah i tamošnjeg Baylor College of Medicine. Oni su naime preciznim metodama snimanja mozga otkrili kako različiti dijelovi mozga rade zajedno i proizvode kreativnu misao.

Razmišljanje izvan okvira

Postoje dokazi da je kreativnost posebna funkcija mozga koja ne ovisi o jednom specifičnom mjestu u mozgu. Riječ je o takozvanoj mreži zadanog načina rada (DMN), povezanoj sa "zadanim" obrascima mišljenja koja za razliku od većine drugih funkcija u mozgu nije usmjerena prema cilju; ova mreža radi cijelo vrijeme i održava spontani tijek svijesti, objašnjavaju istraživači.

DMN je raširen po disperziranim regijama mozga pa su istraživači koristili naprednu metodu snimanja aktivnosti mozga kako bi shvatili što ta mreža radi tijekom kreativnog razmišljanja. U strategiji koja se najčešće koristi za određivanje mjesta napadaja kod pacijenata s teškom epilepsijom, sićušne elektrode ugrađuju se u mozak kako bi se precizno pratila električna aktivnost više regija mozga.

Kreativnost ovisna o mreži

Tijekom zadatka kreativnog razmišljanja u kojem su sudionici studije trebali navesti nove namjene svakodnevnih predmeta poput stolice ili šalice, prvi je reagirao DMN. Njegova se aktivnost potom sinkronizirala s drugim regijama u mozgu, uključujući one uključene u rješavanje složenih problema i donošenje odluka. To znači, smatraju istraživači, da kreativne ideje nastaju u DMN-u prije nego što ih pošalje na procjenu drugim regijama uključenim u kritičko razmišljanje.

Ova spoznaja "odozgo prema dolje" omogućuje mozgu da raščlani neprikladne asocijacije i odabere korisne, nove misli, kažu autori istraživanja objavljenog u časopisu Brain, koje je pokazalo da kreativnost nije samo povezana s mrežom, već da ona u osnovi potpuno ovisi o njoj.

Karakterizacija regija mozga uključenih u kreativnu misao trebala bi nam pomoći u razumijevanju onoga što se događa s mrežom i, nadaju se istraživači, otkriti način na koji ćemo je potaknuti da budemo kreativniji. Istovremeno, ta bi saznanja mogla biti i od pomoći ljudima koji pate od raznih mentalnih bolesti koje remete ove regije mozga.