Institut Alan Turing u suradnji s Lego grupom objavio je najopsežnije istraživanje dosad o utjecaju generativne umjetne inteligencije na djecu, temeljeno na anketama provedenima među više od 1.800 djece, roditelja i nastavnika diljem Ujedinjenog Kraljevstva. Istraživanje, koje je započelo prije nekoliko mjeseci, otkrilo je kako djeca pokazuju iznenađujuću sposobnost prilagodbe na GenAI tehnologije, često nadmašujući odrasle u njihovoj upotrebi alata kao što su ChatGPT i slični.

Pomoć onima s posebnim potrebama

Anketa, koja je uključivala 780 djece uzrasta 8-12 godina te oko tisuću nastavnika, pokazala je velike razlike u pristupu tehnologiji. Na primjer, čak 52% djece iz privatnih škola koristi generativni AI, u usporedbi s tek 18% djece iz državnih škola. Ova razlika, prema istraživačima, proizlazi iz nejednakih mogućnosti pristupa resursima, što naglašava postojanje novog digitalnog jaza među mladima. Nastavnici iz privatnih škola također su češće (57%) svjesni korištenja AI-a od svojih kolega iz državnih škola (37%), što dodatno potvrđuje ovu nejednakost.

Analiza dobivenih rezultata pokazuje i kako se korištenje generativnog AI-a mijenja s dobi djece. Osmogodišnjaci uglavnom koriste AI za zabavu, dok 12-godišnjaci sve više pribjegavaju toj tehnologiji kad im treba pomoć pri školskim obvezama. Posebno zanimljivo je da 78% djece s posebnim potrebama koristi ChatGPT, u usporedbi s 53% onih bez takvih potreba, a često ga koriste kao sredstvo za izražavanje misli koje inače ne mogu artikulirati.

Međutim, roditelji i nastavnici izražavaju zabrinutost zbog pretjerane pouzdanosti u AI. Dok samo 41% roditelja vidi problem u mogućem "varanju" školskog sustava uz pomoć AI-a, čak 76% brine da djeca previše vjeruju tehnologiji bez kritičkog razmišljanja, što potvrđuje i 72% ispitanih nastavnika.

Ekološki i kreativni aspekti

Istraživanje se također dotaknulo ekološke implikacije ove tehnologije. Kada su djeca bila upoznata s visokim energetskim troškovima generativnog AI-a i potrošnji vode, mnogi su odlučili prestati koristiti te alate, pokazujući svoju iznenađujuću svijest o klimatskim promjenama. Ipak, analize pokazuju da je potrošnja energije za jedan upit ChatGPT-a (0,3 Wh) zanemariva u usporedbi s, primjerice, gledanjem jednog sata videa na Netflixu (400-800 Wh). Podatke o ekološkom utjecaju pojedine tehnologije, stoji u izvješću, stoga treba predstaviti krajnjim korisnicima na transparentan i djeci razumljiv način.

Istraživanje se također pozabavilo time što AI alati ponekad proizvode pristrane rezultate, posebno u slučajevima generiranja slika. Djeca iz manjinskih skupina često izražavaju frustraciju jer AI ne odražava njihove identitete, što ponekad dovodi do odustajanja od korištenja ovih alata.

S praktične strane, kod ispitanika postoje određeni strahovi da generativni AI ugrožava kreativnost, no djeca za umjetničke i slične aktivnosti i dalje preferiraju fizičke materijale. Kombinacija digitalnog i fizičkog pristupa smatra se idealnom.

Preporuke za budućnost

Institut Alan Turing na kraju predlaže konkretne mjere, što uključuje potrebnu edukaciju o ekološkom utjecaju AI-a na način razumljiv djeci te razvoj alata koji podržavaju raznolikost i kreativnost. "AI već oblikuje djetinjstvo", zaključuje se u izvješću, uz napomenu da je ključno osigurati da djeca imaju znanje, pristup tehnologijama te da budu zastupljena u razgovorima oko budućnosti tehnologija i regulative.

Ostale preporuke uključuju poboljšanje pismenosti u području umjetne inteligencije kao dijela šireg kurikuluma, rješavanje problema pristranosti, plagijata i utjecaja na okoliš te osiguravanja odgovorne upotrebe generativne umjetne inteligencije i među nastavnicima.