Podaci pokazuju da je 2023. godina bila daleko najtoplija u povijesti mjerenja
Svaki dan prošle godine bio je barem 1°C topliji od predindustrijskog prosjeka, cijela je godina bila prosječno 1,48°C toplija od njega, a ti su podaci iznenadili i klimatske znanstvenike
Europska organizacija Copernicus Climate Change Service (C3S) objavila je podatke o globalnom stanju klime u 2023. godini, u kojima nema gotovo ničega pozitivnoga, kad je riječ o Zemljinom ekosustavu i trenutačnom stanju klimatskih promjena. Niz je negativnih klimatskih rekorda oboren prošle godine, a godina je završila s čak prosječnom temperaturom čak 1,48°C višom od predindustrijskog prosjeka (1850. – 1900. godine).
Blizu kritične točke
Time je Zemlja došla na rub onoga što je postavljeno kao bitan prag – 1,5°C iznad navedenog prosjeka bio je cilj "koji se ne smije prijeći" zapisan u Pariškom klimatskom sporazumu. On će gotovo sigurno biti barem nakratko premašen uskoro, vrlo vjerojatno već u 12-mjesečnom razdoblju koje završava siječnjem ili veljačom ove godine, zaključuju znanstvenici C3S-a. Napominju i da bi se Zemlja morala trajno zagrijati iznad tih 1,5°C da bi se smatralo da je pariški cilj "pao".
Drugi zabrinjavajući rekord, potvrđen u posljednjem izvješću, kaže da je baš svaki dan 2023. godine bio za najmanje 1°C topliji od predindustrijskog prosjeka za taj dan, što je događaj bez presedana u povijesti klimatskih mjerenja.
Zaključno, 2023. godina postala je najtoplija godina ukupno, otkako se provode organizirana mjerenja – prosječna zabilježena temperatura iznosila je 14,98°C, 0,6°C iznad prosjeka razdoblja 1991. – 2020. godine. Bila je i čak 0,17°C toplija od do sada najtoplije godine, 2016., što su u Copernicusu okarakterizirali kao dramatičan porast u klimatskim razmjerima.
Emisije i El Niño
Kao glavne razloge za obaranje neslavnih rekorda C3S ističe dva čimbenika: nikad više emisije ugljičnih stakleničkih plinova te povratak fenomena El Niño. Povišene su globalne temperature zraka i oceana, uz rekordno niske razine leda, dovele do toplinskih valova, poplava, požara i sličnih prirodnih katastrofa, koje su utjecale na brojne zajednice i odnijele mnoge živote diljem svijeta. Ekstremne vremenske pojave, posebno izražene prošle godine u Europi i SAD-u, bile bi gotovo nemoguće da nije ljudski generiranih klimatskih promjena, pokazala je analiza.
"2023. je bila iznimna godina, s klimatskim rekordima koji su padali poput domina. Temperature tijekom 2023. vjerojatno će premašiti one u bilo kojem razdoblju u zadnjih 100.000 godina", izjavila je Samantha Burgess, zamjenica direktora C3S-a.
