Paradoks šumskih požara: više vatre, manje zagrijavanja planeta?
Ključ je u aerosolima iz dima koji povećavaju refleksiju sunčevih zraka i čine oblake svjetlijima. To ljeti snižava temperature na sjeveru, smanjuje topljenje leda i rezultira hladnijim zimama
Sve češći i intenzivniji požari u tajgama Sibira i Kanade mogli bi usporiti globalno zagrijavanje i gubitak arktičkog leda u narednih 35 godina, iznenađujući je rezultat studije Sveučilišta u Washingtonu, objavljene u časopisu PNAS. Modeliranjem klimatskih procesa i uzimajući u obzir stvarne trendove povećanja požara, istraživači su zaključili da će dim iz ovih požara smanjiti globalno zagrijavanje za 12 %, a arktičko za čak 38 %.
Ključ je u aerosolima iz dima koji povećavaju refleksiju sunčevih zraka i čine oblake svjetlijima. To ljeti snižava temperature na sjeveru, smanjuje topljenje leda i rezultira hladnijim zimama. Zanimljivo, iako su požari ljetni fenomen, njihov učinak je izraženiji zimi jer deblji led opstaje dulje.
Nove projekcije
Dosadašnji klimatski modeli nisu predviđali ovakav razvoj jer su pretpostavljali konstantnu razinu požara. No, posljednje desetljeće pokazuje dramatičan porast, osobito od 2019. i 2023. godine, kada su požari u Sibiru i Kanadi dosegnuli rekordne razmjere. Novi modeli sada predviđaju četverostruko povećanje šumskih požara do 2060. godine, što značajno mijenja projekcije klimatskih promjena.
Ipak, autori upozoravaju da ovo ipak nije tako dobra vijest. Požari i dalje donose ozbiljne posljedice za ljudsko zdravlje i bioraznolikost šuma. Dugoročno, ako šume izgore do kraja, efekt hlađenja bi mogao nestati, a trend se preokrenuti. Stoga, kažu, rezultati ovog istraživanja prvenstveno služe boljem razumijevanju klimatskih procesa i upozoravaju na potrebu pažljivog upravljanja požarima u budućnosti.
