Što se u stvari dogodilo i što je doprinijelo ovoj poteškoći? Poteškoće uočavaju pojedinci koji se ne mogu predugo koncentrirati na neke sadržaje bez dodatnih motivatora. Poteškoće uočavaju i tvrtke koje sve teže prenose svoj sadržaj na publiku ili klijente. Spomenut ću pojedine od uzroka spomenuta fenomena:

Preopterećenost informacijama: S porastom interneta, društvenih medija i digitalne tehnologije, ljudi su svakodnevno izloženi ogromnoj količini informacija. Ovo obilje sadržaja otežava isticanje bilo koje pojedinačne poruke ili sadržaja. Očito je da naš mozak nije spužva kako bi sve to učinkovito upio.

Smanjeni raspon pozornosti: Istraživanja pokazuju da se raspon naše pažnje smanjio tijekom vremena, osobito u digitalnome dobu. Ljudi sve češće prelaze sadržaje na brzinu, zbog čega je teško privući i zadržati njihovu pažnju. Sigurno vam se dogodila situacija da čitate neki tekst a pročitate zapravo - samo uvod i zaključak!?

Oglasi i marketinška zasićenost: Potrošači su bombardirani oglasima i marketinškim porukama na raznim platformama. Kao rezultat toga, razvili su se mehanizmi blokiranja oglasa, mentalni i tehnološki, kako bi filtrirali neželjene poruke.

Natjecanje za pozornost: Tvrtke, pojedinci, organizacije i kreatori sadržaja natječu se za isti skup pozornosti. Ova povećana konkurencija otežava probijanje kroz "buku" i zaokupljanje interesa publike.

Promjena ponašanja potrošača: Preferencije i ponašanja potrošača neprestano se razvijaju, zbog čega je za pojedince i tvrtke ključno konstantno prilagođavati svoje strategije tim promjenama a kako bi učinkovito komunicirali sa svojom ciljanom publikom.

Što su pokazala istraživanja?

Istraživanje raspona pozornosti i njihovih promjena tijekom vremena jest tema koju su proučavali razni istraživači i organizacije. Značajna studija, koja se često spominje u vezi s rasponom pozornosti, jest izvješće "Microsoft Attention Spans". Ova studija, koju je proveo Microsoft u 2015. godini, imala je za cilj razumjeti utjecaj digitalne tehnologije na raspon ljudske pozornosti.

Rezultati tog istraživanja pokazali su da se zbog povećane upotrebe digitalnih uređaja i obilja dostupnih informacija prosječni raspon ljudske pozornosti smanjio s dvanaest sekundi u 2000. godini (ili otprilike kada je počela mobilna revolucija) - na približno osam sekundi u 2015. godini. Tijekom tog istraživanja ispitali su 2000 sudionika i proučavali moždanu aktivnost 112 ispitanika s pomoću elektroencefalograma (EEG). Izvješće je privuklo medijsku pažnju sugerirajući da je raspon ljudske pozornosti čak i kraći od notorno loše usredotočene zlatne ribice čiji je prosječni raspon pozornosti devet sekundi.

Da li tvrtkama privlačenje pozornosti postaje beznadni problem ili ipak ima pomoći?

Postoji jako puno osobnih izazova s kojim se ljudi suočavaju u današnje doba. Prevladavanje izazova privlačenja pažnje u današnjem konkurentnom okruženju zahtijeva od pojedinaca i tvrtki dosta kreativnosti uz inovativan i promišljen pristup u svojem načinu privlačenja pozornosti. To može uključivati stvaranje visokokvalitetnog privlačnog sadržaja, korištenje ciljanih marketinških strategija, korištenje tehnika pripovijedanja i praćenje trendova u razvoju i preferencija publike. Osim toga, izgradnja istinskih veza i odnosa s publikom može pomoći u održavanju njihove pozornosti tijekom vremena. Stručnjaci savjetuju tvrtke da isprobaju sljedeće metode:

Probajte razumjeti svoju publiku: Duboko i analitički upoznajte svoju ciljanu publiku. Shvatite njihove sklonosti, interese, ponašanje i bolne točke. Prilagodite svoj sadržaj i poruke tako da odgovaraju spomenutim vrijednostima.

Stvorite privlačan sadržaj: Razvijte visokokvalitetan, privlačan i vrijedan sadržaj koji se ističe. Upotrijebite kombinaciju formata kao što su videozapisi, infografike, blogovi, podcasti ili interaktivni sadržaji kako biste zadovoljili različite preferencije publike.

Budite autentični i originalni: Izgradite povjerenje tako što ćete biti autentični i transparentni. Ljudi cijene poštenje i iskrenost. Autentičnost pomaže u stvaranju dubljih veza s publikom.

Iskoristite pripovijedanje: Ljudi uvijek vole osjetiti i čuti jedan djelić privatnosti iz vaše prezentacije. Osmislite uvjerljive priče koje izazivaju emocije i odjekuju kod vaše publike. Priče imaju moćan način privlačenja pažnje i ostavljanja dugotrajnog dojma.

Optimizirajte vaš digitalni sadržaj: Sigurno vam se nekada dogodilo da naletite na zanimljiv naslov ali mu se stranica toliko sporo učitavala da ste izgubili interes? Osigurajte da je vaš medijski sadržaj optimiziran za mobilne uređaje i da se brzo učitava. Ljudi često pregledavaju na mobitelu, a web-stranica ili sadržaji koji se sporo učitavaju, mogu spriječiti korisnike u tome da ostanu fokusirani i angažirani.

Uključite se u društvene medije: Iskoristite platforme društvenih medija na kojima vaša publika provodi vrijeme. Pridružite se svojoj publici tako što ćete odgovarati na komentare vodeći interaktivne kampanje. Tako ćete saznati dosta o njima a i oni o vama, što će doprinijeti kvaliteti odnosa. Prilagođavanje sadržaja određenim segmentima vaše publike povećava relevantnost i angažman.

Koristite vizualne elemente: Uključite u svoj sadržaj privlačne vizualne elemente, grafike i videozapise. Vizuali imaju potencijal privući pozornost učinkovitije od samoga teksta. Čak i stavljanje potamnjenih slova u tekstu ili podnaslovu ima dobre učinke. Shvatite da većina čitatelja ovlaš preleti tekst i zaustavi se tamo gdje ga nešto posebno privuče.

Mjerite i prilagodite: Vjerujem da većina to zna, ali je svakako vrijedno napomenuti sljedeće: koristite analitiku i metriku za praćenje izvedbe vašeg sadržaja i kampanja. Učite iz podataka i prilagodite svoje strategije na temelju onoga što najbolje funkcionira za vašu publiku. Nemojte publici uporno nuditi ono što po rezultatima analitike uočite kao nezanimljivo.

Mijenjajte tonalitet vašeg govora tijekom predavanja: Možda vam se dogodilo da ste zaspali na nekom predavanju? Meni se to nije dogodilo samo zato što ne zaspim tako lako, ali sam svjedočila predavanjima na kojima je pola publike "kunjalo" ili spavalo. Zašto je to tako? Zato što držati govore ne može svatko na način koji drži publiku angažiranu i zaokupljenu. Dobri govornici moraju posjedovati izvrsnu dikciju potkrijepljenu konstantnim intrigantnim i aktualnim čimbenicima, prožetu istraživačkim talentom, obogaćenu primjerima iz prakse; trebaju gajiti strast u prenošenju znanja, očitovati voljnost permanentnog samoobrazovanja te novostečenu „svježinu“ unijeti i u edukacije drugih. Ako smo dovoljno educirani o onome što govorimo - imamo manju tremu, a publika itekako prepozna kada govornik ima tremu ili improvizira te to rezultira naglim opadanjem njihova interesa. Zato vježbajte pred osobama od povjerenja ili pred ogledalom ali svakako morate tijekom predavanja imati metode kojima držite publiku budnima. Razmotrite korištenje teorije područja mozga "47" i pravila pet posto.

Što znači pravilo pet posto i područje mozga "47"?

Prema riječima stručnjaka za digitalnu komunikaciju, Ivana Wanis Ruiza s Univerziteta u Torontu, ljudi u prosjeku ne mogu zapamtiti više od pet posto od onoga što se predavalo na svim događanjima i prezentacijama na kojima su sudjelovali. On tvrdi kako tome može pomoći teorija područja mozga "47". Područje mozga "47" jest mali dio mozga u obliku badema koji se uključuje ili isključuje ovisno o našoj pažnji. Kada nam je dosadno slušati nekoga, ili kada unaprijed znamo što će predavač reći - naše „područje 47“ isključi se i mi dalje ne slušamo. Počnemo se baviti sami sobom i svojim mislima. Međutim, kada nam nešto nepoznato zaintrigira radoznalost ili nam se čini "suludom temom", onda slušamo pozorno da bismo shvatili o čemu je riječ, kako bi zadovoljili svoju radoznalost, i tada je naše „područje 47“ aktivno. Znači: cilj vaših prezentacija mora biti konstantno poticanje „područja 47“ kod slušatelja ili gledatelja kako bi ih aktivno držali budnima. (Coursera, 2021.) O tome sam već pisala na blogu gdje ćete naći detalje.

Je li bolje kreirati dulji ili kraći tekst?

Kod medijskih sadržaja često nastaje dvoumljenje oko toga je li bolje pisati kraći ili dulji tekst. Na raznim tečajevima i edukaciji o pisanju uče nas kako moramo pisati što kraće i konciznije. Svi objašnjavaju kako je došlo doba u kojem moramo paziti na tuđe vrijeme kako ne bismo drugima oduzeli previše vremena pisanjem predugih e-mail poruka ili izvještaja. I kraći i dulji tekst imaju svoje prednosti i prikladni su za različite kontekste. Ja sam uvijek za to da izričaj bude što kraći i koncizniji, no tekst ipak mora čitatelju prenijeti informacije kao i samu poruku. Kako to postići? Rekla bih da kod sadržaja koji prenose neku novost ili informaciju - tekst mora biti što kraći; ali ako prenosimo svojevrsnu analitiku ili striktne upute - onda je važno prenijeti cjelovitu poruku i dati dovoljno informacija kako bi čitatelj nakon pročitanoga teksta saznao dovoljno i ne bi morao tražiti daljnje informacije.

KRAĆI TEKST

Društveni mediji: Platforme poput Twittera, Instagrama i TikToka često imaju karakterna ili vremenska ograničenja. Ovdje je kraći tekst dobar za sažeto prenošenje poruke.
Oglasi i reklame: Učinkovit je za naslove, reklame i brza ažuriranja radi što bržeg privlačenje pažnje.
Mobilni uređaji: Na mobilnim uređajima kraći je tekst čitljiviji i probavljiviji.

DULJI TEKST

Detaljne informacije i analitički tekstovi: Dulji tekst omogućuje detaljnija objašnjenja, dubinsku analizu i sveobuhvatno pokrivanje tema. Ovo je korisno za članke, postove na blogu i obrazovni sadržaj.
Prednosti optimizacije za tražilice (SEO): Dulji sadržaj često ima bolju izvedbu za SEO. Tražilice preferiraju sveobuhvatan, dobro napisan sadržaj.
Izgradnja autoriteta: Detaljni i dobro istraženi dulji tekstovi mogu vas postaviti kao autoritet u vašem području ili niši.
Kombinacija kraćega i duljega: Ključno je pronaći pravu ravnotežu između to dvoje na temelju preferencija vaše publike i platforme koju koristite. Ponekad kombinacija kratkog i dugog sadržaja može biti pun pogodak. Na primjer, rabite kraće tekstove kao mamce kako biste privukli pozornost i usmjerili korisnike na dulji, detaljniji sadržaj. Pružite sažetke ili naglaske unutar duljeg sadržaja kako biste zadovoljili i čitatelje koji traže detaljne informacije.

U svojoj sam poslovnoj praksi počesto slala pozivnica za događaje. Trudila sam se staviti u pozivnicu sve relevantne informacije kako uzvanici ne bi morali gubiti vrijeme i istraživati dalje o događaju, nego bi sve saznali iz jednoga čitanja. Bilo je prilika kada su mi nadređeni predlagali da skratim tekst pozivnica na minimum, čisto zbog straha da primatelji neće imati vremena pročitati cijelu pozivnicu i onda je nakon takvih skraćenih pozivnica bilo dosta dvoumica o događaju, pa su telefoni non-stop zvonili. Tako je ispalo da su iz straha od predugačke pozivnice napravili više posla i sebi i drugima. Važno je da tekst bude što kraći i koncizniji ali se ne smijemo "zaletjeti" u tom skraćivanju pa prenijeti polovičnu informaciju.