Unimate, prvi programabilni robot zaposlio se na proizvodnim linijama General Motorsa još 1961. Dvanaest godina poslije pojavio se Steve Austin, "prvi bionički čovjek na svijetu", doduše samo kao glavni junak kultne televizijske serije "Čovjek od šest milijuna dolara". Još pola stoljeća kasnije nakon što je ovaj kibernetički poboljšan čovjek prikovao gledatelje uz male ekrane, stigla je vijest da će američka Uprava za hranu i lijekove (FDA) odobriti i nadzirati klinička ispitivanja najmanje tri suparnička sustava sučelja mozak-računalo (BCI).

Veliki poduzetnici za veliki biznis

Tri projekta o kojima je riječ guraju Synchron koji podržavaju investicijski fondovi Billa Gatesa i Jeffa Bezosa, Neuralink iza kojeg stoji Elon Musk i Paradromics koji izdašno podupiru i američki Nacionalni institut za zdravlje i tamošnje Ministarstvo obrane te obitelj pokojnog izumitelja Raya Dolbyja.

Ovi sustavi nastoje čitati signale iz neurona koji se mogu koristiti za pružanje suptilne kontrole i povratne informacije od umjetnih udova, za stimuliranje živčanih prolaza za obnavljanje pokreta nakon oštećenja kralježnice i da pacijentima omoguće kontrolu nad digitalnim alatima.

No oni u tome nisu sasvim sami. Na svom sučelju mozak-računalo rade Meta i Alphabet, a poduzetnik Peter Thiel ulaže u Blackrock Neurotech, tvrtku izraslu na pionirskim istraživanjima Sveučilišta Utah. Kina je pak postavila BCI kao prioritet u okviru planova kao što je Made in China 2025 i svoje strategije umjetne inteligencije. Europska unija i Velika Britanija  također imaju istraživačke programe.

U međuvremenu, velik dio onoga što već postoji u ovom ili onom obliku izraslo je na izdašnim financijskim injekcijama Agencije za napredna obrambena istraživanja (DARPA) američkog Ministarstva obrane.

Nada za milijune invalida

Ove projekte pokreće velik novac; Future Market Insights predviđa da će BCI tržište u sljedećih deset godina vrijediti najmanje šest milijardi dolara. I dok jedni u razvoju sučelja mozak-računalo vide nadu za milijune invalida, drugi strahuju da bi digitalno i protetsko osnaživanje živih bića moglo iznjedriti i kojekakve supermoćne Dalekse, Cybermene i Borgove koji će ljudima zagorčati život. 

Argumenti i etičke rasprave koje su se prije povezivale s biotehnologijom, sve se više šire u elektroniku, piše E&T. Glavna kočnica zlouporabi trenutno dolazi od regulatornih agencija poput FDA. Mnoge od uključenih tvrtki obvezale su se da neće dopustiti da njihovi projekti postanu poligoni za izradu supervojnika.

Kritičari po običaju ne vjeruju nikome pa podsjećaju na to da su i osnove moderne plastične kirurgije razvijene za pomoć teško ozlijeđenim vojnicima tijekom dva svjetska rata prošlog stoljeća, da bi na kraju postala dostupna svima koji si je mogu priuštiti kao poboljšanje po izboru. Burna rasprava oko uvođenja umjetne inteligencije tako se širi i na BCI. 

Visoki standardi, visoke cijene

Dovoljan je jedan pogled na video koji je Boston Dynamics postao na YouTube da shvatimo kako su mehaničke i kontrolne sposobnosti robotskih udova i torza dosegnule visoke standarde. Dio te sofisticiranosti već se koristi u protezama koje nose ljudi. Robotskim nadomjeskom Lukea Skywalkera inspirirana je ruka LUKE (Life Under Kinetic Evolution) koju Mobius Bionics američkim veteranima nudi od 2017.

Proteza ima tri konfiguracije: umjesto šake, od podlaktice ili od ramena, do 10 pokretanih zglobova i korisniku omogućuje promjenu smjera i intenziteta stiska. LUKE je s vremenom nadograđen sa 100 mikroelektroda koje se implementiraju izravno na korisnikove živce i povezuju s vanjskim računalom kako bi korisnici mogli kontrolirati ruku i osjetiti što ona radi. Dakako, to ima svoju cijenu pa jedna takva ruka košta 100.000 dolara. 

Istraživači Laboratorija za primijenjenu fiziku Sveučilišta Johns Hopkins proveli su slično istraživanje na vlastitom modularnom protetskom udu (Modular Prosthetic Limb, MPL),  koristeći izravnu živčanu vezu za kontrolu i povratnu informaciju. No, taj rad tek treba komercijalizirati.

BCI istraživanja traju desetljećima, a prethodne implementacije uključivale su probleme s odnosima signala i šuma, razlučivosti pri pokušaju čitanja podataka kroz lubanju i relativno invazivnim kirurškim postupcima. Jedan od glavnih izazova bio je smanjiti troškove operacije korištenjem manje invazivne tehnike. Danas se BCI može umetnuti kao stent koji krvne žile koristiti kao senzorske autoceste.

Point-and-click

Synchron je svoj prvi Stentrode implantirao u srpnju prošle godine. Postupak implantacije prošao je izuzetno dobro, a pacijent je mogao otići kući 48 sati nakon operacije. Tvrtka želi teško paraliziranim pacijentima omogućiti da koriste point-and-click komunikacijske uređaje (pametne telefone, prijenosna računala i OS-neutralne sustave). Ali to bi se moglo proširiti i na kontrolu proteza i generiranje neurostimulansa.

Istraživači švicarske École Polytechnique Fédérale de Lausanne (EPFL) nedavno su izvijestili o sučelju mozak-kralježnica (BSI) koje je paraliziranom pacijentu omogućilo da prohoda. Ovaj BSI se sastoji od "potpuno implantiranih sustava za snimanje i stimulaciju koji uspostavljaju izravnu vezu između kortikalnih signala i analogne modulacije epiduralne električne stimulacije ciljajući na regije leđne moždine uključene u proces hodanja", objašnjava EPFL koji je u međuvremenu razvio vlastiti mali kortikalni implantat koji se može umetnuti između mozga i lubanje kroz rupu od 2 cm, a komercijalizaciju projekta prebacio je na spin-out Neurosoft Bioelectronics.

Digitalni jaz

Čovječanstvo je u pola stoljeća prevalilo dug put od fiktivnog "Čovjeka od šest milijuna dolara" do posla koji će uskoro vrijediti šest milijardi. Politolog Francis Fukuyama transhumanizam naziva "najopasnijom idejom na svijetu", što izaziva bijes onih koji istražuju BCI sučelja. Njih, kažu, zanima samo medicina i poboljšanje kvalitete života, a ne razvoj kiborga. No, činjenica je da tehnološki napredak produbljuje već prisutan digitalni jaz između bogatih i siromašnih, onih koji si mogu priuštiti sve i onih koji nemaju ništa i o kiborzima   mogu samo maštati.