Starenje se ne može poništiti, barem smo tako mislili sve do pojave nedavnog istraživanja znanstvenika Boston Labsa koji su slijepim miševima vratili vid i zdravlje. Miševi su pritom razvili zdravije mišiće i pomladili mozak.

Rezultati studije, predstavljeni u časopisu Cell, dovode u pitanje uvriježeno mišljenje da je starenje rezultat genetskih mutacija koje slabe našu DNK te da oštećene stanice uzrokuju propadanje ljudskog tijela s vremenom. Znanstvenici sad vjeruju da je starenje zapravo gubitak informacija i gubitak sposobnosti ljudskih stanica da čitaju DNK svog tijela. 

Stanice jednostavno zaborave kako funkcionirati, na isti način na koji staro računalo koristi oštećeni softver koji ometa njegovu funkcionalnost, tumače znanstvenici. To bi značilo da je starenje reverzibilan proces bez obzira na dob. Dapače, bostonski znanstvenici uspješno su resetirali stanice miševa više puta, pokazujući da se i proces starenja može opetovano preokretati. 

Biološki senzor otkriva mirise

Istraživači Sveučilišta u Tel Avivu dizajnirali su robota koji može detektirati i interpretirati električne signale koje prima od biološkog senzora. Osjetljivost ovog senzora na miris navodno je 10.000 puta veća od osjetljivosti postojećih elektroničkih uređaja. Njihov robot, opisan u časopisu Biosensor and Bioelectronics, može identificirati i neobičnije mirise, poput raznih vrsta škotskog viskija.

Iako su još uvijek daleko od izrade senzora koji bi, poput komarca, mogao detektirati razliku od 0,01 posto u razini ugljičnog dioksida u zraku, ovakva istraživanja utiru put tehnologiji koja će se koristiti kao alat za identifikaciju eksploziva, lijekova i bolesti, a princip bi se mogao primijeniti i na druga osjetila, kao što su vid i dodir.

Na-S baterije za pohranu energije

Istraživači Sveučilišta u Sydneyu razvili su novu bateriju koja ima potencijal značajno smanjiti troškove prijelaza na dekarbonizirano gospodarstvo. Baterija, opisana u časopisu Advanced Materials, ima četiri puta veći energetski kapacitet od litij-ionskih baterija i mnogo je jeftinija za proizvodnju. U izradi je korišten natrij-sumpor, vrsta rastaljene soli koja se može ekstrahirati iz morske vode, što je čini isplativijom alternativom litij-ionskim baterijama.

Zahvaljujući jednostavnom procesu pirolize i elektrodama na bazi ugljika, baterija je pokazala super veliki kapacitet i ultra dug život na sobnoj temperaturi. Istraživači tvrde da je Na-S baterija također energetski gušća i manje toksična alternativa litij-ionskim baterijama, koje su, skupe za proizvodnju i recikliranje.

Napušteni rudnici postaju gravitacijske baterije

Nova tehnologija, nazvana Underground Gravity Energy Storage (UGES), mogla bi predstavljati učinkovito dugoročno rješenje za pohranu energije iskorištavanjem potencijala milijuna napuštenih rudnika, pokazala je studija Međunarodnog instituta za primijenjenu analizu sustava. Rudnici već imaju osnovnu infrastrukturu i povezani su s električnom mrežom, što značajno smanjuje troškove i olakšava implementaciju UGES postrojenja, objašnjavaju istraživači.

Kad je električna energija jeftina, pijesak se iz rudnika podiže u gornji spremnik uz pomoć elektromotora. Što je rudarsko okno dublje i šire, to se više energije može izvući iz postrojenja, a što je veći rudnik, to je veći kapacitet skladištenja energije postrojenja.

Budući da je medij za pohranu energije pijesak, nema gubitka energije samopražnjenjem To pak omogućuje iznimno dugo skladištenje energije u rasponu od tjedana do nekoliko godina. Procjenjuje se da tehnologija ima globalni potencijal od sedam do 70 TWh, pri čemu je većina tog potencijala koncentrirana u Kini, Indiji, Rusiji i SAD-u.

Živa "biosolarna ćelija"

Znanstvenici su otkrili da je korištenjem prirodnog transporta elektrona unutar biljnih stanica moguće generirati električnu energiju kao dio zelene, biološke solarne ćelije. U studiji, objavljenoj u ACS Applied Materials & Interfaces, istraživači su iskoristili sukulentnu biljku za stvaranje žive "biosolarne ćelije" koja radi pomoću fotosinteze.

Istraživači su živu solarnu ćeliju stvorili koristeći "ledenu biljku" (Corpuscularia lehmannii). Na jedan od listova nataknuli su željeznu anodu i platinsku katodu i ustanovili da je njen napon 0,28 V. Spojena u strujni krug, proizvodila je do 20 µA/cm2 gustoće fotostruje, a nakon izlaganja svjetlu proizvodila je struju više od jednog dana. Ti brojevi manji od onih kod tradicionalnih alkalnih baterija, ali dolaze od samo jednog lista.

Atomski tanki "savršeni" materijali 

Inženjeri MIT-a razvili su metodu koja proizvođačima čipova omogućuje izradu sve manjih tranzistora od 2D materijala tako što će ih uzgajati na postojećim pločicama od silicija i drugih materijala. Ovom metodom istraživači su sklopili jednostavan funkcionalni tranzistor od dihalkogenidnih prijelaznih metala (TMD), za koje se zna da električnu energiju na nanometarskim skalama provode bolje od silicija.

"Otkrili smo način da nadoknadimo Mooreov zakon pomoću 2D materijala", kažu MIT-ovi inženjeri koji očekuju da bi njihova tehnologija, opisana u časopisu Nature, mogla omogućiti razvoj elektroničkih uređaja visoke performanse sljedeće generacije temeljenih na 2D poluvodiču.

Umjetna gušterača za dijabetičare

Umjetna gušterača i njen sustav zatvorene petlje mogu olakšati tegobe osobama s dijabetesom tipa 1, navodi se u objavi na BMJ-u. Senzor glukoze postavlja se ispod kože kako bi pomoću algoritma automatski izračunao koliko inzulina treba isporučiti.

To znači da osobe s dijabetesom tipa 1 više ne moraju pažljivo pratiti razinu šećera u krvi ručno i uzimati dnevne injekcije. Oni također mogu pratiti očitanja na svojim pametnim telefonima putem sustava u koji učitavaju broj ugljikohidrata unesenih u tijelo tijekom obroka.

Sateliti otkrivaju odlagališta otpada

Novi računalni sustav, opisan u časopisu otvorenog pristupa PLOS ONE, koristi satelitske podatke za identifikaciju mjesta na kopnu gdje ljudi odlažu otpad, pružajući novi alat za praćenje otpada i otkrivanje mjesta s kojih plastika može curiti u vodene tokove.

Novi sustav neuronskih mreža analizira podatke sa satelita Sentinel-2 Europske svemirske agencije, a testiranje u  Indoneziji otkrilo je 374 nepoznatih odlagališta. Potom je diljem jugoistočne Azije identificirano ukupno 966 odlagališta. Istraživači sad planiraju unaprijediti i proširiti svoj novi sustav praćenja otpada na globalnoj razini.

Otkrivena tajna neodoljive teksture čokolade

Multidisciplinarni tim znanstvenika Sveučilišta u Leedsu dekodirao je fizički proces koji se odvija u ustima kad se pojede komad čokolade. Istraživači se nadaju da će to dovesti do razvoja nove generacije luksuznih čokolada koje će imati isti okus i teksturu, ali će pritom biti zdravije za konzumaciju.

Studija, objavljena u časopisu ACS Applied Materials and Interface, nije se bavila okusom čokolade nego osjetom i teksturom, a testovi su provedeni korištenjem luksuzne marke tamne čokolade na umjetnoj 3D površini nalik jeziku. U istraživanju su korištene tribološke analitičke tehnike koje nam govore o međusobnom djelovanju površina i tekućina, razinama trenja između njih i ulozi podmazivanja: u ovom slučaju slina ili tekućine iz čokolade. Svi ti mehanizmi odvijaju se u ustima kad se jede čokolada.

Ovo istraživanje otvara mogućnost inteligentnog dizajna tamne čokolade smanjim udjelom masnoća, bez utjecaja na okus, a fizikalne tehnike korištene u studiji mogle bi se primijeniti na istraživanje namirnica poput sladoleda, margarina ili sira.