Istraživači Sveučilišta u Essexu i kanadskog Sveučilišta Simona Frasera testirati emocionalni utjecaj vijesti vezanih uz Covid. Sudionici ispitivanja čitali bi vijesti na Twitteru i gledali video zapise na YouTubeu. Pokazalo se da je dovoljno loše vijesti pratiti samo dvije do četiri minute kako bi to ostavilo traga na psihičko stanje. Istodobno, konzumiranje priča o ljubaznim djelima povezanim s Covidom nije imalo iste negativne posljedice. 

Konzervativna procjena

Istraživači su pritom otkrili neke razlike između dvije platforme društvenih mreža; te se razlike djelomično objašnjavaju činjenicom da je gledanje videozapisa zanimljivije od čitanja poruka no potrebna su daljnja istraživanja kako bi se došlo do objašnjenja. 

Ovaj rad nudi nekoliko novih spoznaja, od kojih je najvažnija ona o tome da i dvije minute izloženosti lošim vijestima može imati negativne posljedice. S obzirom na to da mnogi ljudi svakodnevno provode i deset puta više vremena prateći vijesti vezane uz pandemiju, ovi nalazi vjerojatno nude konzervativnu procjenu emocionalnog učinka praćenja informacija o Covidu u stvarnom svijetu. 

Činjenica da izloženost vijestima o dobrim djelima vezanim uz pandemiju ne proizvodi iste negativne ishode (a ponekad i pozitivno utječe na konzumente vijesti), pokazuje kako nije problematično samo vrijeme provedeno na društvenim mrežama; izvor zabrinutosti su negativne vijesti. A to pak ukazuje na načine na koje bi se mogle ograničiti negativne posljedice konzumiranja društvenih mreža, pišu istraživači u radu objavljenom u PLOS One.

Konzumacija vijesti na društvenim mrežama

Nalazi ovog paralelnog istraživanja ukazuju na važnost svijesti o konzumiranju vijesti, posebno na društvenim mrežama. U nekim je zemljama potrošnja vijesti putem društvenih mreža u porastu, iako ljudi priznaju da vijesti na ovim platformama imaju nižu kvalitetu, točnost, pouzdanost i nepristranost; polovica odraslih osoba u Velikoj Britaniji sada koristi društvene mreže kako bi bila u tijeku s vijestima, uključujući 16% onih koji koriste Twitter i 35% onih koji za to koriste Facebook. 

Što se može učiniti ako čak i nekoliko minuta izloženosti vijestima o Covidu na društvenim mrežama može imati negativne emocionalne posljedice, zapitali su se istraživači.

Kratko, jasno i - pozitivno

Ograničavanje izloženosti informacijama jedna je od očitih mogućnosti. Dakako, to je lakše reći nego provesti pa istraživači sugeriraju kako bi vladine agencije morale imati na umu da ljudska potreba za informacijama u vrijeme stresa ima negativne posljedice. U skladu s time trebale bi proaktivno ponuditi ključne informacije i smjernice na kratak i probavljiv način. Time bi se utažila glad građana za činjenicama i ponudile jasne smjernice o tome kako reagirati.

Kratke i jasne informacije mogu minimizirati psihološke šokove povezani s velikom konzumacijom vijesti i odvratiti ljude od traženja informacija na drugom mjestu.
Negativne vijesti mogu se ublažiti serviranjem pozitivnih informacija, pokazalo je istraživanje. Takav pristup bio bi u skladu s nedavnim pozivima tradicionalnim medijima da izvještavaju po jednu pozitivnu priču na svake tri negativne.

Doista, algoritmi koji odabiru poruke kojima smo izloženi na društvenim mrežama mogli bi se izmijeniti kako bi se uzela u obzir valencija i kao prioritet postavila izloženost za dobrobit korisnika. 

Ljudima su jednostavno potrebne dobre vijesti. Kao odgovor na pandemiju, glumac John Krasinski pokrenuo je YouTube kanal “Some Good News” koji sada ima 2,5 milijuna pretplatnika. Takvi primjeri, kažu istraživači, ključni su u vremenima kriza, kad je gotovo nemoguće izbjeći negativne vijesti.