Akumulirali smo više ugljika u stvarima koje je napravio čovjek na planetu nego što ga ima u prirodnom svijetu, a te zalihe postaju sve veće i veće, upozorili su ovih dana istraživači Sveučilišta u Groningenu. Njihova studija, objavljena u časopisu Cell Press Cell Reports Sustainability, https://www.cell.com/cell-reports-sustainability/fulltext/S2949-7906(24)00426-9 procjenjuje da ljudi svake godine dodaju oko 400 milijuna tona fosilnog ugljika u dugotrajne proizvode kao što su plastika, zgrade i ljudska infrastruktura.

Akumulacija fosilnog ugljika

Malo se zapravo zna o zalihama fosilnog ugljika u "tehnosferi", zbroju svih umjetnih artefakata, kako onih koji se koriste tako i onih odbačenih. Kako bi procijenili te zalihe i kako se one mijenjaju iz godine u godinu, istraživači su koristili javno dostupne podatke iz različitih gospodarskih sektora na globalnoj razini za 2011., jedinoj godini za koju takvi materijalni podaci postoje na globalnoj razini. Koristeći prosječni sadržaj ugljika u različitim proizvodima, izračunali su količinu ugljika koja teče u i iz različitih sektora. Analiza nije razmatrala samo finalne proizvode poput plastike i bitumena, već i fosilne sirovine na bazi ugljika koje se koriste kao međuproizvodi u različitim industrijama.

Godine 2011. u dugotrajnim proizvodima unutar tehnosfere akumulirano je 9 % ekstrahiranog fosilnog ugljika; kad bi se ta količina ugljika emitirala kao CO2, bila bi gotovo jednaka emisijama EU te godine (3,7 gigatona u odnosu na 3,8 gigatona emitiranog CO2). Izgradnja zgrada i infrastrukture akumulirala je najviše fosilnog ugljika (34 %). Gledano pojedinačno, proizvodi od gume i plastike činili su 30 % akumuliranog fosilnog ugljika, slijede bitumen (24 %) te strojevi i oprema (16 %).

Te nalaze iz 2011. istraživači su ekstrapolirali kako bi procijenili koliko je fosilnog ugljika uteklo u tehnosferu između 1995. i 2019. i zaključili da je između 1995. i 2019. u tehnosferu dodano 8,4 milijarde tona fosilnog ugljika, što je jednako oko 93 % globalnih emisija CO₂ u 2019. Pritom se količina ugljika koja ulazi u tehnosferu konstantno povećavala iz godine u godinu.

Biogeni ugljik

Mnogi od ovih fosilnih proizvoda na bazi ugljika završe na odlagalištima ili kao otpad i trebaju desetljeća do stoljeća da se razgrade. Na temelju prosječnog životnog vijeka zgrada, infrastrukture i drugih proizvoda, istraživači procjenjuju da je 3,7 milijardi tona fosilnog ugljika odloženo tijekom tog razdoblja: 1,2 tone je odvedeno na odlagališta, 1,2 tone je spaljeno, 1,1 tona je reciklirana, a ostatak je završio kao smeće.

Istraživači sad planiraju provesti sličnu analizu ugljika dobivenog iz biljnog materijala. To će im, kažu, omogućiti da procijene bi li oslanjanje na biogeni ugljik u trajnim dobrima kao što su drveni materijali za gradnju, mogla biti biti bolja i održiva opcija.