Život na Zemlji veličanstven je ples podataka. Razmjena informacija između bića bitan je dio njihovog postojanja i evolucije. I ljudi su dio tog plesa, s prijateljskim razgovorima uz jutarnju kavu, novinske naslove i video zapise tinejdžera na TikToku.

Evolucija prijenosa informacija

Trenutačno su ljudski podaci samo djelić Zemljine razmjene živih podataka, ali bi uskoro mogli postati nadmoćno dominantan dio. A ako isto vrijedi za sve napredne civilizacije, to bi moglo utjecati na našu potragu za izvanzemaljskim životom, tvrde astrofizičari Manasvi Lingam, Adam Frank i Amedeo Balbi koji su u časopisu Life objavili rad o granicama i evoluciji prijenosa informacija na planetarnoj razini u biosferi i tehnosferi. 

Iako je gotovo nemoguće dobiti preciznu mjeru brzine razmjene podataka između zemaljskih organizama, brzina se ipak može procijeniti kao red veličine, kažu Lingam, Frank i Balbi. Jedan od načina da se to učini je da se pogleda broj živih stanica i njihova razmjena podataka budući da one čine glavnu masu života na Zemlji.

Procjena biosfere i tehnosfere

Na temelju nekoliko studija, ukupan broj prokariota, poput bakterija, iznosi oko 10²⁹ stanica. Ove stanice razmjenjuju jedan bit informacije u otprilike tri sata, tako da Zemljina biosfera svake sekunde razmjenjuje oko 10²⁴ bita informacija.

Malo je lakše procijeniti tehnosferu, odnosno zbroj digitalnih informacija koje razmjenjuju ljudi. Na temelju internetske razmjene podataka, naša brzina prijenosa podataka iznosi oko 10¹⁵ bita/sekundi, što je milijarditi dio brzine biosfere.

Ali dok je biosfera relativno stabilna tijekom vremena, ne računajući povremena masovna izumiranja, naši digitalni podaci rastu eksponencijalnom brzinom, upozoravaju autori. Ako se naša tehnosfera nastavi širiti povijesnim stopama, nadmašit će biosferu za manje od jednog stoljeća.

Kontakt s drugim civilizacijama

Lingama, Franka i Balbija zanima eventualni kontakt s drugim civilizacijama u svemiru, ako postoje. Podaci se, kažu, razmjenjuju na fizičkoj razini, putem kemijskih interakcija, optičkih vlakana ili električnih krugova, no činjenica je da je za stvaranje i održavanje svih podataka potrebna energija. Trenutačno je ova energija usredotočena na podatke biosfere, ali ubrzo bi njome mogli dominirati podaci tehnosfere.

A ako je ovaj trend tipičan za sve napredne civilizacije, razmišljaju istraživači, vjerojatnije je da je spektar moći planeta s inteligentnim životom tehnološki, a ne biološki. Stoga bismo u potrazi za izvanzemaljskim civilizacijama trebali tražiti sintetičke toplinske potpise.

Posljedice na Zemlju

No, kažu, nevezano uz potragu za izvanzemaljcima, rastuća tehnosfera imat će značajne posljedice i za život na Zemlji. Ljudi već sada imaju golem utjecaj na biološku raznolikost Zemlje i globalne temperature. Ako nastavimo s trendom eksponencijalnog rasta, mogli bismo značajno smanjiti izvore podataka za neljudski život. A to je nešto o čemu bismo trebali razgovarati, upozoravaju Lingam, Frank i Balbi.