Vrijeme provedeno u gledanju televizije ili igranju računalnih igara ima mjerljive i dugoročne učinke na dječje moždane funkcije. Do tog su zaključka došli istraživači koji su proučili 33 studije koje koriste tehnologiju neuroimaginga za mjerenje utjecaja digitalne tehnologije na mozgove djece mlađe od 12 godina. Istraživanja su bila vođena kroz 23 godine i obuhvatila su 30.000 djece.

Uočene promjene  

Analiza objavljena u časopisu Early Education and Development otkriva da vrijeme provedeno pred ekranom dovodi do promjena u prefrontalnom korteksu mozga, koji je temelj izvršnih funkcija kao što su radna memorija i sposobnost planiranja ili fleksibilnog reagiranja na situacije.

Otkriveni su i utjecaji na parijetalni režanj koji nam pomaže obraditi dodir, pritisak, toplinu, hladnoću i bol, ali i na temporalni režanj, važan za pamćenje, sluh i jezik, te na okcipitalni režanj koji nam pomaže interpretirati vizualne informacije.

Rana digitalna iskustva

Istraživači Edukacijskog sveučilišta u Hong Kongu, šangajskog sveučilišta SHNU i australskog Sveučilišta Macquarie proučili su kako digitalna aktivnost utječe na plastičnost, savitljivost mozga tijekom kritičnih razdoblja razvoja.

Poznato je da se vizualni razvoj većinom odvija prije osme godine života, dok je ključno vrijeme za usvajanje jezika do 12. godine. Ova rana digitalna iskustva imaju značajan utjecaj na oblik dječjeg mozga i njegovo funkcioniranje. To se smatra i potencijalno pozitivnim i negativnim, ali uglavnom više negativnim.

Tableti, video igre...

Primijećeno je kako vrijeme pred ekranom utječe na moždane funkcije vezane uz pozornost, sposobnost izvršne kontrole, inhibitornu kontrolu, kognitivne procese i funkcionalnu povezanost. Dulje vrijeme provedeno pred ekranom ima utjecaja i na slabije funkcionalne veze u područjima mozga povezanima s jezikom i kognitivnom kontrolom, što potencijalno nepovoljno utječe na kognitivni razvoj.

Utvrđeno je i da korisnici tablet uređaja imaju lošiju funkciju mozga i slabije rješavaju probleme, a čak četiri studije pokazale su da igranje videoigara i velika upotreba interneta dovode do negativnih promjena u područjima mozga i utječe na rezultate inteligencije i volumen mozga. Pokazalo se i da opća "intenzivna upotreba medija" potencijalno utječe i na vizualnu obradu i regije s višim kognitivnim funkcijama.

Pozitivni utjecaji

S duge strane pak šest studija pokazalo je kako ta digitalna iskustva mogu pozitivno utjecati na rad dječjeg mozga. Jedna od njih otkrila je tako poboljšano fokusiranje i sposobnost učenja u frontalnom režnju mozga. Druga studija pak sugerira da igranje videoigara može povećati kognitivnu potražnju, potencijalno poboljšavajući dječje izvršne funkcije i kognitivne vještine.

Ovaj pregled ne nudi odgovore na neka ključna pitanja poput onih jesu li promjenu funkcije i strukture mozga potaknula rana digitalna uporaba, vrijeme ispred ekrana ili kognitivni procesi, odnosno iskustvo učenja, te postoje li različiti učinci različitih vrsta digitalne opreme i načina njihovog korištenja. Da bi se saznalo više bit će, kažu istraživači, potrebna dublja, longitudinalna istraživanja utjecaja zaslona na funkcije mozga.