Talijanski dnevni list Il Foglio predstavio je Il Foglio AI, četverostranični dodatak koji je u cijelosti kreiran pomoću umjetne inteligencije. Ovaj dodatak standardnom tiskanom izdanju sadrži otprilike 22 članka, uključujući tri uvodnika, s tekstom i slikama koje generira AI, pri čemu vizualne elemente proizvodi xAI-jev sustav Grok. Dodatak se distribuira bez dodatne naknade uz standardne novine.

Eksperiment uredničkog tima

Upravo pokrenuti projekt predstavlja eksperiment uredničkog tima Il Foglia u istraživanju primjene AI tehnologije u novinarstvu. U objavljenom pismu, glavni urednici objasnili su svoj pristup: "Mi novinari ćemo samo postavljati pitanja, a u AI novinama ćemo čitati sve odgovore." Urednički odbor planira procijeniti rezultate nakon jednomjesečnog probnog razdoblja koje završava sredinom travnja 2025. te podijeliti zaključke s čitateljima.

Raznolikost AI sadržaja

Il Foglio AI pokriva raznolike teme u svojim online i tiskanim verzijama. Članci uključuju analize proizvodnje bezalkoholnih vina i trendova u željezničkom prometu, s popratnim podacima i statistikama. Jedan tekst donosi recenziju knjige koju je generirao AI, nakon koje slijedi odgovor pripisan autoru knjige – moguće također generiran AI sustavom – što otvara pitanja o autentičnosti i atribuciji AI sadržaja.

Među istaknutim člancima nalazi se "Govor koji je Draghi želio održati u Senatu, ali nije imao snage", koji zamišlja obraćanje bivšeg talijanskog premijera Maria Draghija. Članak je predstavljen kao formalni govor s AI generiranom slikom Draghija. Iako napomena ističe umjetno podrijetlo sadržaja, ne navode se informacije o upitima ili podacima koji su oblikovali njegovo stvaranje. Drugi uvodnik raspravlja o potencijalnoj ulozi AI-ja u provjeri činjenica izjava američkog predsjednika Donalda Trumpa, iako nedostaju konkretni detalji o provedbi.

Transparentnost i pitanje povjerenja

Unatoč inovativnom konceptu, Il Foglio AI djeluje s ograničenom transparentnošću po pitanju uredničkog nadzora. Urednici tvrde da sav sadržaj dolazi od AI-ja, dok novinari doprinose samo kroz upite, no opseg ljudske intervencije ostaje nejasan. Za razliku od tradicionalnog novinarstva s ustaljenim procesima provjere činjenica, čini se da postoji minimalna korekcija potencijalnih AI netočnosti ili izmišljotina. Nedostaju potpisi koji bi identificirali ljudske ili strojne doprinose, a izostanak citata dodatno komplicira pitanja odgovornosti.

Članci doista pokazuju da AI može obraditi podatke i stvoriti smislene tekstove, ali manjak transparentnosti u uredničkom procesu izaziva opravdanu sumnju. Zamišljeni Draghijev govor, primjerice, nema činjeničnu podlogu, čime se briše granica između novinarstva i fikcije. I sama ideja da AI provjerava činjenice o Trumpovim izjavama otvara pitanje – može li algoritam bez ljudske provjere razlikovati istinu od neistine?