Katastrofiziranje oko USB-C-a - Kad se u rješenju traže problemi...

Europska visoka tijela konačno su se dogovorila oko USB-C-a kao obveznog konektora za nove uređaje, no to i dalje neke osobe svrbi - i dalje će naći nešto za prigovarati, kao da nije riječ o jednoj od najboljih odluka

Mario Baksa subota, 18. lipnja 2022. u 06:00

Pisanje ovog osvrta potaknuto je svježim člankom na jednom od domaćih portala posvećenim mobitelima. Autor spornog članka kao da ne vidi ništa pozitivno u standardizaciji konektora punjača i mobitela, nego samo ističe ono što vidi kao probleme. Razumjeli bismo da je riječ o potezu koji je stvarno upitan, koji ima neke ozbiljne nedostatke, oko kojeg se vode ozbiljne polemike, no to ovdje nije slučaj pa ispada da je članak napisan samo da se kontrira potezu tijela EU-a. Neke prigovore su imali i naši forumaši pa ćemo ovom prilikom obuhvatiti i to, dakle da pokrijemo, odnosno pobijemo najčešće prigovore.

PRIGOVOR: Nepotreban potez, to je trebalo regulirati tržište.

Tržište to nije reguliralo. Upravo zbog toga bila je nužnost donošenja direktive. Da je tržište to samo reguliralo, EU tijela ne bi se morala uplitati u tržište. Koliko godina je još trebalo čekati da se Apple, a i proizvođači drugih uređaja (ne mobitela), prebace na USB-C - pet godina, deset godina, dvadeset godina? Što se duže čeka, to će u međuvremenu biti stvoreno više nepotrebnog otpada.

PRIGOVOR: Obvezni USB-C neće doprinijeti smanjenju otpada

Do trenutnog sprečavanja stvaranja budućeg otpada dolazi se tako da se dokine jedan posve zatvoreni standard (Appleov), tako da imamo samo jedan standard, i to standard koji zadovoljava gotovo sve današnje potrebe. Znači, sad i u narednih x godina ili možda čak x desetljeća, efektivno "zabranom" Lightninga napravit će se velika korist po tom pitanju.

Ako se "sutra" pojavi "USB-D", da bi dopunio ili zamijenio USB-C, treba nuditi nešto što USB-C ne nudi, a nužno je (znači, ionako bi onda trebao drugačiji konektor pa ni ne bi bilo nekog ekstra novog otpada!) ili bi svojim karakteristikama trebao deklasirati USB-C pa da se onda obavi tranzicija na taj novi standard (a tijekom tranzicije korisnici se mogu krpati adapterima). S obzirom na trenutne karakteristike USB-C sučelja malo je vjerojatno da će se novi univerzalni, nekompatibilni standard pojaviti u dogledno vrijeme.

USB-C konektor s nama je 7 godina. Zamislite da se pred recimo 6 godina donijela direktiva da se ostali konektori moraju izbaciti iz uporabe - koliko bi to dosad uštedilo stvaranja novog elektroničkog otpada? Koliko kabela i punjača? Što prije se krene, to bolje. Ne možete se oslanjati na nešto što se možda ni neće dogoditi kao izgovor da se u promjenu ne ide već danas. Već danas je malo kasno. Sutra će biti još kasnije.

PRIGOVOR: Trebalo je uzeti Lightning, a ne USB-C, jer je robusniji

Lightning je Appleov proprietary standard, dakle to već tu otpada. No, Lightning, iako je možda na prvu loptu malo robusniji (barem se stječe takav dojam kod korisnika), ima brojne druge nedostatke. Prvo je to što su kontakti izloženi, dok su kod USB-C-a kontakti zaštićeni metalnim okvirom, kao i kod drugih USB konektora. To je bitno radi bolje fizičke zaštite (izrazito teško napraviti kratki spoj), te radi bolje zaštite od elektromagnetskih interferencija. Nadalje, USB-C sučelje podržava više brzine prijenosa podataka od Lightninga, USB-C konektori i kabeli mogu prenijeti mnogo više snage. USB-C sučelje također podržava alternativne protokole - podržava HDMI, DisplayPort i druge, čak i buduće protokole (znači, ako išta, upravo se USB-C-om otvaraju vrata inovacijama, a ne da se iste zatiru).

PRIGOVOR: Nisu svi punjači isti, postojeće slabije punjače morat ćemo baciti ili prodati i kupiti nove

Današnji mobiteli mogu se puniti iz praktički bilo kojeg punjača, samo je pitanje brzine (dijela ciklusa) punjenja. Ne mora se ništa bacati, tim više što će se sve više drugih (pogotovo budućih) uređaja napajati iz USB-C porta ili se možete pomiriti s nešto sporijim punjenjem mobitela.

Nadalje, snaga potrebna za punjenje neće se dovijeka povećavati. Znači, ako još nemate zadovoljavaće snažni punjač, vjerojatno ćete ga imati kroz nekoliko godina, pa od tada nadalje nećete imati potrebe za novima. I osim toga, veća snaga ne nudi nužno toliko brže punjenje koliko bi brojka ukazivala, jer punjenje nije linearno.

PRIGOVOR: EU ne propisuje protokole za USB-C pa, primjerice, ako vaš mobitel ne pušta glazbu preko USB-C porta na laptopu, nećete moći koristiti svoje USB-C slušalice na njemu.

U ovom konkretnom slučaju to bio čak bio i legitiman prigovor, no to nije prigovor za nedonošenje direktive, nego eventualno za dopunu. A direktiva se može dopuniti i kasnije, ako postoji potreba. A i tržište tu potencijalno može utjecati na to - primjerice, proizvođač može reklamirati svoje prijenosnike kao kompatibilne s USB-C slušalicama.

PRIGOVOR: Problem USB-C klasifikacija, kao npr. USB 3.2 ili USB 4 - ukoliko vam treba brži prijenos podataka, kupit ćete odgovarajući kabel.

Kupit ćete ga jednom ili ćete se zadovoljiti nižim brzinama prijenosa. U slučaju uređaja s Lightningom, tu opciju ni nemate, a ako bi izašla neka novija inačica tog sučelja, i tada biste trebali kupiti novi kabel. Tako da...

Osim toga, USB-C kabeli najviše se koriste upravo za prijenos električne energije, a prijenos podataka tek je sporedna stvar. Iz tog kuta, problem propusnosti konkretnih USB-C kabela u cijeloj priči i nije baš od tako velikog značaja.

PRIGOVOR: Propisan je Power Delivery, ali ostaje pitanje kabela, koji mogu, a ne moraju propuštati jaču struju, što će iziskivati druga rješenja.

Nije baš tako. USB-C kabel mora podržavati minimalno 3 A, što znači od 15 W (pri 5 V) do 60 W (pri 20 V). Postoje još i kabeli od 5 A, što znači do 100 W pri 20 V, a novi kabeli, za USB PD 3.1, do 240 W pri 48 V. Dakle, za većinu uređaja već sad imamo sve što je potrebno - punjač adekvatne snage i kabel od 3 ili 5 A, ovisno o tome koliko uređaj troši - ne treba nikakva druga rješenja. A u žednije laptope implementirat će se PD 3.1 - koji je opet kompatibilan sa starijim standardima, znači PD 3.1 punjačem moći ćete puniti i starije laptope s USB-C-om koji traže do 100 W, a i mobitele, tablete. Druga rješenja - za što?

PRIGOVOR: Apple je u najnovijoj generaciji vratio MagSafe, koji je objektivno najbolji sustav punjenja prijenosnika ikad.

MagSafe se koristi s USB-C strujnim adapterom. Dakle, s jedne strane već se tu ide na "univerzalni punjač". A postojanje MagSafe konektora na prijenosniku ne znači da na istom prijenosniku ne može postojati i USB-C konektor za punjenje. Jedno ne isključuje drugo, a korisnik onda može odlučiti hoće li koristiti jedan ili drugi konektor. Nije da je EU zabranio MagSafe.

PRIGOVOR: Regulativa će na snagu stupiti 2024. godine, a do tada će mnogi protokoli biti zamijenjeni novima, što će opet stvoriti određene nekompatibilnosti.

Posve neosnovano katastrofiziranje. Znači, sad imamo PD 2.0 i 3.0 (do 100 W) te PD 3.1 (do 240 W). Svaki od novijih standarda je kompatibilan sa starijim, znači nije da su protokoli PD 2.0 ili 3.0 zamijenjeni ili će biti nužno zamijenjeni novima. Koristit će se onaj protokol, pri onoj snazi, kojeg podržavaju punjač (strujni adapter), uređaj te kabel. Tako je sad, tako će i ostati u doglednoj budućnosti. Nema apsolutno nikakvog opravdanja smatrati da išta od toga neće biti aktualno ili kompatibilno 2024. godine, pa i dugo nakon toga.

Ako je tu riječ o alternativnim protokolima proizvođača smartfona - to je njihov problem. To je problem kojeg uzrokuju proizvođači mobitela i kojeg oni moraju riješiti. Čak i da ga ne riješe, određeni PD protokol moraju podržavati. To je nešto što bi tržište trebalo regulirati - korisnici bi trebali prigovarati proizvođačima, ili jednostavno ne kupiti takve mobitele, ako ne mogu puniti mobitele maksimalnom snagom prikladno snažnim PD punjačem. Osim toga, propisivanje USB-C konektora i PD protokola za brzo punjenje ne isključuje mogućnost da proizvođači koriste svoje protokole uz PD. Tako da tu problema nema.

PRIGOVOR: "I kad svi utori jednom budu izgledali isto, tek tada će korisnici nailaziti na probleme jer mnogi neće znati koji utor podržava koji protokol, pa je moguća još veća konfuzija."

Ako se ovo odnosi na protokole brzog punjenja, to je obrađeno u reakciji na prethodni prigovor. Svi će uređaji morati podržavati PD, a ako podržavaju nešto drugo uz PD, to je između korisnika i proizvođača koji korisniku odlučuje komplicirati život.

Evo primjerice, Redmi Note 9 Pro - s njim dolazi 33 W USB-A punjač. Da bi se mobitel maksimalnom brzinom punio, potrebno je koristiti ne samo taj punjač, nego i kabel koji je došao s njim (koji podržava 6 A). Pomoću drugog kabela ili drugog punjača (pa makar taj drugi punjač preko USB-C porta mogao dati 100 W), mobitel će se puniti sporije. Tu je u konačnici krivac proizvođač mobitela ili sklopovlja za punjenje u mobitelu. Oni su problem napravili, oni ga moraju riješiti. Sad će im, s obzirom da su propisani USB-C i PD, te da se sve više mobitela isporučuje bez punjača, ponestati izgovora da maksimalno ne iskorištavaju PD protokol.

Ako se to odnosi na to podržava li neki uređaj ili USB-C port, HDMI, Ethernet ili audio putem konkretnog USB-C konektora - to je opet stvar proizvođača uređaja, koji bi trebao jasno označiti, odnosno informirati korisnika što konkretno podržava konkretni port ili uređaj. Te stvari (izuzev audia) su ionako alternativni protokoli - to je povrh USB-C-a.

ZAKLJUČAK

Kad smo se prvi put ozbiljnije posvetili USB-C-u u tekstu USB-C i Power Delivery - Univerzalno sučelje i napajanje, počelo se povlačiti pitanje hoće li to doista biti dobar budući univerzalni konektor, jer je USB-C port sam po sebi takoreći "mrtav", odnosno ne daje napon na naponskom vodu, a i primijetili smo da neki uređaji s USB-C konektorom na sebi ne rade kad ih se spoji u USB-C punjač. Nakon malo istraživanja, utvrili smo da se USB-C port na punjaču može aktivirati na dva načina:

  1. potrebno koristiti PD protokol, odnosno uređaj mora s punjačem iskomunicirati konkretni profil napona/struje, nakon čega će dobiti električnu energiju traženih karakteristika
  2. potrebno je staviti odgovarajući otpornik za uređaje kojima je dovoljno 5 V (ako uređaj s USB-C konektorom ipak ne može "probuditi" punjač, to je greška proizvođača uređaja koji nije stavio odgovarajući otpornik; za očekivati je da će se takve stvari ubuduće sve manje događati, pogotovo ako će uređaji dolaziti s USB-C punjačem ili USB-C-USB-C kabelom).

Znači, male dječje bolesti kod implementacije, inženjeri nisu bili dovoljno upoznati s USB-C standardom, no kod ispravne implementacije sve šljaka. USB-C doista je najbolji, najmoćniji i, najbitnije, univerzalni standard i trebalo bi ga implementirati u sve uređaje koji imaju vanjsko napajanje u rasponu napona od 5 do 20 V, a možda i do 48 V, a to je većina elektroničkih uređaja. Neki možda interno koristi 3,3 V, no takvi uređaji već u sebi obično imaju regulator napona, a izvana se napajaju s 5-voltnog izvora.

Što se tiče direktive o obveznom korištenju USB-C portova - to je jednostavno bilo nužno, jer je Apple uporno odbijao implementirati USB-C u iPhoneove, iako ga je implementirao u tablete i mnoge laptope. Apple je natjerao EK da se pozabavi time. No, to će pozitivno utjecati i na druge kategorije uređaja i možemo se nadati da će se u dogledno vrijeme prodavati gotovo isključivo uređaji koji će se napajati preko USB-C-a. Jednostavno ne postoji razlog da do toga ne dođe. Električna energija je električna energija - nema ničeg čudotvornog u proprietary punjačima. Čak ni u famoznim punjačima za laptope - toliko različitih konektora, a ionako ih većina daje 19 V. Samo je pitanje snage - može li punjač isporučiti dovoljno snage. Već se i sad možete krpati s USB-C punjačima s adapterima za konkretni prijenosnik. Zašto onda ne preskočiti taj korak i jednostavno ne koristiti USB-C kao port preko kojeg će prijenosnik primati električnu energiju za napajanje?

Što se tiče smanjenja otpada - do toga će inherentno doći. Bit će manje kabela i periferije, jer se Lightning kabeli i periferija više neće proizvoditi za nove uređaje, proizvodit će se, prodavat i kupovati manje punjača (barem od kad se korisnici opreme punjačem ili punjačima kojima su zadovoljni), a za očekivati je i da će sve više raznih kućanskih aparata dolaziti s USB-C konektorom, iako to nije propisano, znači postojeće, a i stare punjače koje ste možda namjeravali baciti, možda ćete moći iskoristiti za neki drugi uređaj.

Možda najbolja stvar od svega - gdje god dođete, uvijek će negdje biti neki USB-C punjač preko kojeg ćete si moći nadopuniti bateriju mobitela. Na USB-C uskoro ćemo gledati slično kao na običnu strujnu utičnicu od 230 V - kako smo dosad uređaje uštekavali u nju, tako ćemo mnoge uređaje istog tipa ubuduće uštekavati u USB-C utičnice. USB-C će jednostavno biti utičnica za slabije potrošače.

Više recimo ni monitori ne bi trebali imati integrirana napajanja - mogli bi se napajati iz USB-C punjača. S obzirom na to koliko malo energije troše, mogli biste recimo imati jedan 100 ili 120-vatni USB-C punjač s dva porta, preko kojeg bi se napajali jedan do dva monitora. Ako biste u budućnosti kupili novi monitor, i dalje biste nastavili koristiti stari USB-C punjač, umjesto da se zamjenom monitora ujedno "baca" napajanje unutar starog monitora i da s novim monitorom dobijete novo napajanje u njemu. Ne zaboravimo i to da se u napajanjima monitora često koriste mnogobrojni elektrolitski kondenzatori, koji su nerijetko bili glavni problem kvara monitora uslijed starosti. USB-C PD omogućava da se napajanja odvoje od mnogih vrsta uređaja.

Shvaćamo da neke korisnike smeta što se europska tijela miješaju u tehnologiju na ovaj način, da to doživljavaju kao da im EK naređuje što i kako će netko raditi ili koristiti uređaje. Njima je to možda i stvar principa - neka tržište to riješi. No, što je previše - previše je. Problem postoji. Tržište je imalo šanse, imalo je dovoljno vremena to riješiti. Nije riješilo niti pokazalo naznake da to želi riješiti. I netko je nešto trebao poduzeti. Ovo je u osnovi profit jedne kompanije (ili možda više njih) nauštrb ekologije, troškova i praktičnosti za čitav svijet. Princip bi trebao uvažavati i to, umjesto da se slijepo gleda samo na apsolutnu slobodu proizvođača, a da cijelo društvo bude taoc uskog principa.

📢 5 godina jamstva

TOP!

KINGSTON

PC memorija, vanjski SSD te USB memorija prepoznate kvalitete po vrhunskim cijenama.

Od 39 kn Kupi


2-smjerni kompaktni zvučnik

FOCAL Super Bird

Zidna montaža (okomito i vertikalno), mogućnost podnog stalka, ABS kučište, 55Hz – 25kHz, 8 ohma, 15 - 150W, 90dB.

1.599 kn 1.999 kn Kupi

3-smjerni stereo zvučnici

ACOUSTIC ENERGY AE320

28 mm aluminijski visokotonac, izvrsne karakteristike disperzije zahvaljujući tehnologiji široke disperzije, 35Hz - 30kHz, 90dB, 8ohma.

12.799 kn Kupi