Dok je novoizabrani predsjednik SAD-a u siječnju 2025. stajao u Bijeloj kući i najavljao industrijsku renesansu, Sam Altman, Jeff Bezos i Mark Zuckerberg sjedili su u prvom redu i kimali glavama s izrazom lica koji se, u korporativnoj kulturi, zove aligned. Bio je to prizor koji je trebao pokazati savez moći, tehnološki patriotizam, kapitalizam s državnom zastavom, ali koji je, ako ste gledali malo između redaka, samo bilježio tko u toj sobi treba nešto od nekoga. Amerika će dominirati, AI će promijeniti sve, tvornice čipova i podatkovni centri nabujat će po kontinentu kao dobro fermentirani kvasac. I još podosta toga. Četrnaest mjeseci kasnije, vrijedi istražiti i podastrijeti bilancu.

Stargate, anatomija obmane

Stargate — joint venture OpenAI-a, Oraclea i SoftBanka, najavljen s 500 milijardi dolara i sto tisuća radnih mjesta, prezentiran s pompom primjerenom slijetanju na Mars — u trenutku objave nije bio pravno formiran kao entitet. Prema istraživanju portala The Information, partneri su u trenutku ceremonije vodili međusobne sporove o tome tko što gradi, tko što posjeduje i kamo teku novci. Od navedenih petsto milijardi, stvarno ugovorenog kapitala bilo je oko pedeset i dvije. Preostalih četiristo četrdeset i osam, dakle devedeset posto grandioze, trebalo je doći iz dužničkog financiranja koje nije bilo ni strukturirano, kamoli osigurano. Shanak Anslem Perera u eseju pod naslovom "Stargate: anatomija obmane" to je formulirao bez okolišanja: "Projekt je od prvog dana radio na omjeru deset prema jedan — deset posuđenih dolara na svaki vlastiti. No čak ni to ne govori cijelu priču: jer ni taj vlastiti novac nije bio pravi kapital. I on je bio posuđen." Ono što jest izgrađeno: dvije zgrade u Abileneu u Teksasu, operativne od rujna 2025., kapaciteta oko dvjesto megavata. Simbolično, podkapacitirano, u maniri Potemkinovih sela, Made in USA.

OpenAI, profitabilni 2030. Možda.

OpenAI je u veljači ove godine zatvorio rundu od sto deset milijardi dolara, najveće privatno ulaganje u povijest korporativnih financija, s valuacijom od 730 milijardi, više od gotovo svih javno listanih kompanija na planetu. Prihodi su do kraja prošle godine dostigli dvadeset milijardi godišnje, tempo koji je Googleu trebao dvadeset i tri godine. I unatoč svemu tome, ili možda upravo zbog te eksplozije, OpenAI ove godine predviđa gubitak od četrnaest milijardi dolara. Ukupni manjak do 2029. procijenjen je na stotinu i petnaest milijardi. Tvrtka gubi novac na svakom korisniku, besplatnom i plaćenom, jer struja za napajanje modela košta toliko da svaki upit na razini ChatGPT-a statistički znači odljev.

Prema analitičarima HSBC Global Investment Research, točka profitabilnosti neće doći prije 2030., a trebat će još dvijesto i sedam milijardi. Sam Altman je u prosincu 2025. interno proglasio "Code Red" jer je Googleov Gemini 3 prestizao ChatGPT na ključnim benchmarkovima, a tržišni udio u korporacijskom segmentu pao je na 27 posto dok je Anthropic rastao na 40. Tržišni udio ChatGPT-a u kategoriji chatbota pao je s 86 posto početkom 2025. na 64 posto godinu dana kasnije. Upaljeno je crveno svjetlo, ali ni do danas se ne vidi da je ta uzbuna polučila neke vidljive financijske rezultate.

AGI, magični mamac za investitore

AGI — sveti gral koji navodno opravdava sve te monstruozno velike valuacije, sve te prikupljene i pokradene podatke, sva ta izuzimanja od antitrustovskih istraga — nije ni blizu. Andrej Karpathy, koji je pomogao izgraditi GPT-4, kaže desetak godina. Yann LeCun, Meta-ov bivši glavni znanstvenik, tvrdi da LLM modeli fundamentalno ne mogu misliti, i to ponavlja svaka dva tjedna na LinkedInu, u postovima koje dijele deseci tisuća inženjera koji su se zaposlili u AI kompanijama. Dario Amodei iz Anthropica obećava dvadeset četiri mjeseca — što analitičari primjećuju, uvijek svake godine iznova te drži isti vremenski odmak.

Teslini robotaksiji, sudari i sud

Uz AI i pripadajuću revoluciju veže se i drugi veliki tehnološki narativ koji je trebao transformirati svakodnevni život — autonomna vozila. Elon Musk je u 2025. obnovio višegodišnji ritual koji, na veliko čuđenje sviju, uvijek zapali mase, odnosno investitore: izjavio je da će Teslini robotaksiji biti operativni u osam do deset američkih metro područja do kraja godine, a da će magični samovozući sustav Full Self-Driving biti dostupan svim vlasnicima prije prosinca. Nije bilo ni jedno ni drugo. U široj okolici San Francisca Tesla je do kraja 2025. imala manje od sto i pedeset vozila; Musk je u studenom tvrdio da će se flota "udvostručiti", u trenutku kad nije dostigla ni četvrtinu obećanog minimuma. Što se tiče FSD-a — obećanje o autonomnoj vožnji bez nadzora ponavlja se, s minimalnim varijacijama, od 2017. godine, svake jeseni, uoči razgovora s analitičarima Wall Streeta i kvartalnih izvještaja. Teslin vozni park u Austinu u Teksasu, jedinom gradu gdje sustav robotaksi uopće  nekako funkcionira, bilježi sudar svakih sto tisuća kilometara — gotovo četiri puta češće od prosječnog ljudskog vozača. Kalifornijska Uprava za motorna vozila pokrenula je u međuvremenu tužbu zbog obmanjujućih marketinških naziva kao što su "Autopilot" i "Full Self-Driving", za koje sud treba utvrditi jesu li prijevara ili samo ambiciozna poetika.

Kako ide s AI u korporacijama?

A onda je tu i korporativna strana priče, koja se odvija daleko od novinskih naslova. S&P Global u izvješću iz 2025. bilježi da je četrdeset i dva posto kompanija odustalo od većine AI inicijativa te godine — što je skok sa sedamnaest posto godinu ranije. MIT u jednom izvješću tvrdi da devedeset i pet posto generativnih AI pilota propada. Studija IBM CEO pronašla je da svega dvadeset i pet posto AI inicijativa isporučuje očekivani povrat ulaganja a samo šesnaest posto ikad se adaptiralo na razinu cijelog poduzeća. Analitički Forrester predviđa da će kompanije odgoditi četvrtinu planiranih AI troškova za ovu i iduću godinu. Ovo nisu beznačajni igrači koji su krivo procijenjuju tehnologiju a čiji izvještaji iskoče čim se upita neki LLM s promptom "kako ide s AI u korporacijama" — ovo je prosjek industrije, nakon dvije godine i stotina milijardi potrošenih na pilote koji su impresionirali kao demo i zaglibili u produkciji.

AI i automatizacija, profit i otkazi

Tzv. Big Tech je u 2025. poslovao izvrsno po svim standardnim mjerilima Wall Streeta, što ne znači da je isporučio veću zaposlenost — dapače. Microsoft je u prvom kvartalu zabilježio sedamdeset milijardi prihoda, rast od trinaest posto, i istovremeno otpustio petnaest tisuća zaposlenika. Block, fintech kompanija iza Square i Cash Appa, otpustila je četiri tisuće od deset tisuća zaposlenika u veljači 2026.; CEO Jack Dorsey to je nazvao "novim načinom rada". Atlassian je u ožujku izbacio tisuću i šestotinjak zaposlenika — deset posto radne snage, više od devetsto iz vlastitih R&D odjela — pet mjeseci nakon što je isti CEO javno izjavio da će tvrtka zapošljavati više inženjera, ne manje. Pinterest je najavio rezove uz formulaciju o "AI-forward pristupu". Dow Chemical otpustio je četiri i pol tisuće radnika pozivajući se na "AI i automatizaciju".

Resume.org proveo je istraživanje u prosincu 2025. na uzorku tisuću američkih menadžera: pedeset i devet posto njih priznaje da naglašava ulogu AI-ja kada obrazlaže zamrzavanja zapošljavanja ili otpuštanja jer to "bolje zvuči dioničarima" od priznavanja financijskih ograničenja. Svega devet posto kaže da je AI u potpunosti zamijenio određena radna mjesta. Jaz između tih dvaju postotaka jest prostor u kojemu stradaju karijere.

Minimalni Metaverzum

Metin Reality Labs — Zuckerbergov projekt koji je trebao biti sljedeća platforma za milijardu korisnika, najavljen 2021. s preimenovanjem čitave korporacije — srezan je početkom 2026. za deset posto, otpuštajući tisuću i petsto zaposlenika. Od 2021. do danas, Meta je u metaverzum uložila više od šezdeset milijardi dolara. Korisnika koji redovito koriste VR platformu ima manje nego što stanara ima prosječan američki grad srednje veličine.

Kad pukne ljubav, dolaze odvjetnici

Politički brak koji je u siječnju 2025. izgledao kao strateški savez — Altman, Bezos, Zuckerberg i Musk u prvom redu, svi odjednom "America First", svi odjednom za deregulaciju, svi s kimanjem uvježbanim do savršenstva — do ljeta 2026. počeo je producirati odvjetnike. Musk je napustio DOGE u skandalu i javno se posvađao s Trumpom. Anthropic je pod prijetnjom da ga administracija označi kao nacionalni sigurnosni rizik. Microsoft razmatra tužbu protiv OpenAI-a zbog kršenja ugovora. Musk tuži OpenAI za prevaru, s odštetnim zahtjevom od sto trideset i pet milijardi dolara, suđenje zakazano za travanj.

Za utjehu: gradi se infrastruktura

Da se ne baci sipino crnilo na današnju sliku američke AI i drugih tehno industrija, treba ipak spomenuti jedan konkretni primjer: ChatGPT s devetsto milijuna korisnika tjedno. Modeli koji pišu kod bolje od većine junior programera. Alati koji mijenjaju rubove pojedinih industrija — pravo, računovodstvo, medicinska dijagnostika — sporim koracima, ali ipak daleko od revolucije koja je bila prezentirana kao neminovnost. Drugi primjer od mnogih: Waymo vozi po San Franciscu bez vozača i, za razliku od Teslinog taksija u Austinu, ne udara u stupove. Lijekovi se otkrivaju brže. I lokalno, negdje u Hrvatskoj softveraš koristi Claude i završava posao za koji mu je prije trebalo tri dana — u jednom i kava se ispija dulje. To su stvari koje se događaju, stvarne i mjerljive, i bilo bi nepošteno ignorirati ih.

Obećana je industrijska renesansa, novo zlatno doba, isporučen je alat. Koristan, ponekad impresivan, nešto skromniji i nešto stvarniji. Za utjehu: za petnaest dvadeset godina netko će sve to zvati temeljnom infrastrukturom. Onako kako danas nitko ne slavi TCP/IP, ali ga svi koriste. Zlatno doba, međutim, i dalje čeka.