Ne, ovo nije znanstvena fantastika. Zamjena istrošenog, oštećenog ili izgubljenog tjelesnog materijala već danas se čini kao sasvim izgledna budućnost. Vijesti govore same za sebe: posljednjih tjedana saznali smo da su stvorene pretpostavke za izradu ljudske kralježnice u laboratoriju i da stomatolozi testiraju pionirski lijek koji će potaknuti rast treće generacije zuba. Britanci su razvili "biokooperativni regenerativni materijal” koji potiče zacjeljivanje slomljenih kostiju, a Šveđani pak otkrili molekulu koja pomaže crijevima da zacijele i suzbija rast tumora u debelom crijevu.

Protetika nove generacije

Regenerativna medicina još je u povoju, ali to ne znači da se u laboratorijima najvećih kompanija i najuglednijih sveučilišta već naveliko ne modeliraju matične stanice koje bi se mogle isprogramirati tako da izrastu u nove, funkcionalne udove. Puno se nade polaže i u 3D bioprinting, tehnologiju koja bi mogla omogućiti stvaranje složenih tkiva i organa, uključujući i, zašto ne, cijele ruke ili noge. U međuvremenu, velikim koracima grabi i protetika nove generacije, sve sofisticiranija i bolje integrirana s ljudskim tijelom. Nekima od njih upravlja se mislima, a radi se i na protetici osjetljivoj na dodir.

Integracija tehnologija

Nadati se da bi već u novoj godini iz laboratorija mogli izaći složeniji organi poput jetre ili bubrega bilo bi najblaže rečeno naivno. No, to ne znači da se ne razmišlja o mogućnostima transplantacije 3D printanih organa koji bi jednog dana doista mogli postati standardni operativni zahvat. Ova tehnologija ima potencijal revolucionirati medicinu, smanjiti liste čekanja za transplantacije i omogućiti personaliziranu medicinu. Eto, u Hrvatskoj je lani obavljeno 300 transplantacija: presađen je 141 bubreg, 48 srca, 12 pluća, 108 jetri i pet gušterača. I upravo je toliko pacijenata dobilo priliku za novi život. Liste čekanja nažalost su puno duže, a broj ljudi kojima bi se tako mogao produljiti život i vratiti dostojanstvo globalno se mjeri u milijunima.

Regenerativna medicina jedno je od mogućih rješenja ovog problema. Nova nada krije se u integraciji umjetne inteligencije i automatizacije, staničnog inženjeringa i raznih metoda reprogramiranja. Put do cilja dakako nije lak, a do rezultata se stiže nizom postupnih tehnološka poboljšanja i novih platformi dizajniranih za razvoj terapija matičnim stanicama.

Tkivni inženjering i nanomedicina

Regenerativnom medicinom istraživači žele poboljšati prirodne mehanizme popravka, a to se može postići primjenom nekoliko naprednih tehnologija širokog spektra, od transplantacije organa, preko tkivnog inženjeringa i primjene tehnologije skela, do terapija matičnim stanicama, razvojem organoida i konstrukcijom umjetnih tkiva uz pomoć nanomedicine. Umjetna inteligencija, bežična razmjena podataka, meki inteligentni biomaterijali i živa robotika sposobna za samooporavak, sve nas to čeka u nekoj doglednoj budućnosti. Ta budućnost doduše neće stići odmah, ali neke sitne koračiće u tom smjeru trebali bismo vidjeti već 2025. Samo neka ih bude što više.