Zakon HB 302, koji je potpisala guvernerka Kelly Ayotte, ovlašćuje državnog rizničara da rasporedi do 5% javnih sredstava u Bitcoin i druge digitalne valute čija tržišna kapitalizacija prelazi 500 milijardi dolara. To bi potencijalno predstavljalo 800 milijuna dolara od ukupne državne riznice od 16 milijardi dolara za fiskalnu godinu 2026-2027. Ovaj zakon, razvijen uz savjete neprofitne organizacije Satoshi Action Fund, predstavlja korak prema integraciji kriptovaluta u javne financije.

Zakon New Hampshirea propisuje sigurno čuvanje putem državno kontroliranih multisig novčanika ili u SAD-u reguliranih burzovnih proizvoda. Inicijativa slijedi izvršnu naredbu predsjednika Donalda Trumpa iz ožujka 2025. koja usmjerava federalne agencije da istraže nacionalnu Bitcoin rezervu, što ukazuje na širi zaokret u vladinom stavu prema decentraliziranim digitalnim valutama.

Već 37 američkih država razmatra slične inicijative

Zakonodavstvo New Hampshirea dio je šireg financijskog pokreta u SAD-u. Prema podatcima Bitcoin Lawsa, 37 država je predstavilo prijedloge za Bitcoin rezerve, dok Arizona, Illinois, Maryland, Michigan i Texas aktivno razmatraju zakone po uzoru na okvir Satoshi Action Funda. Arizonski zakoni SB 1025 i SB 1373 mogli bi dozvoliti ulaganja do 3,14 milijardi dolara, odnosno 10% njezinih javnih sredstava od 31,4 milijarde dolara, čekajući odobrenje guvernerke Katie Hobbs. Međutim, Florida je nedavno obustavila dva slična zakona, a guverner Arizone je ranije ove godine stavio veto na prijedlog o Bitcoin rezervi.

Zakon New Hampshirea ograničava ulaganja u digitalne valute na 5% i dopušta samo kriptovalute s visokom tržišnom kapitalizacijom poput Bitcoina (trenutno procijenjenog na 1,9 bilijuna dolara) kako bi se smanjili rizici povezani s volatilnošću imovine.

Lobiranje i otpor

Satoshi Action Fund, pod vodstvom CEO-a Dennisa Portera, potaknuo je širenje zakonskih prijedloga o Bitcoin rezervama, izrađujući više od 20 prijedloga i osiguravajući šest pro-Bitcoin državnih zakona. Uspjeh New Hampshirea mogao bi utjecati na države poput Sjeverne Karoline, Kentuckyja i Alabame, gdje se razmatraju politike naklonjene Bitcoinu. Na federalnoj razini, BITCOIN Akt senatorice Cynthije Lummis, ponovno predstavljen 2025., predlaže nacionalnu rezervu od milijun Bitcoina tijekom pet godina, iako još čeka odobrenje Kongresa.

Riznica New Hampshirea ima 60 dana od potpisivanja zakona za početak implementacije svoje Bitcoin strategije, bez trenutno objavljenih planova alokacije. Svi će pomno pratiti jer bi njezin ishod mogao utjecati na druga zakonodavstva. Međutim, neuspjesi u državama poput Pennsylvanije, Montane i Wyominga, gdje su slični zakoni propali, naglašavaju podjelu oko održivosti Bitcoina kao javne imovine.

"Ovaj zakon pozicionira New Hampshire kao lidera u financijskim inovacijama," rekao je Dennis Porter, CEO Satoshi Action Funda. "To je praktičan korak prema osiguranju bogatstva poreznih obveznika najrobusnijom monetarnom mrežom na svijetu." Nasuprot tome, demokratski zastupnik Terry Spahr, koji je glasovao protiv HB 302, upozorio je da bi zakon mogao izložiti javna sredstva nepotrebnom riziku. "Naš rizničar već ima alate za istraživanje digitalnih valuta," napomenuo je Spahr. "Ovaj zakon djeluje kao rješenje u potrazi za problemom."

Može li Bitcoin postati nova zlatna rezerva?

Odluka New Hampshirea da uključi Bitcoin u svoje rezerve izazvao je različite reakcije u financijskim krugovima. Pobornici ovakve strategije ističu kako je to pametan način da država rasporedi svoju imovinu u nesigurnim ekonomskim vremenima. Bitcoin, sa svojom ograničenom količinom i neovisnošću od centralnih banaka, nudi alternativu klasičnim oblicima čuvanja vrijednosti. U trenutku kad se mnogi pitaju koliko su pouzdane američke državne obveznice i kako se zaštititi od inflacije, ideja o "digitalnom zlatu" zvuči sve logičnije. New Hampshire je ipak bio oprezan - postavili su jasna ograničenja za ulaganja i stroge protokole čuvanja, nastojeći balansirati između inovacije i sigurnosti.

No, postoje opravdane sumnje u ovakav pristup. Cijena Bitcoina i dalje značajno oscilira, što predstavlja rizik za javni novac, iako su te oscilacije danas manje nego u prošlosti. Svaki veći pad na kripto tržištu mogao bi dovesti do gubitaka i političkih posljedica za donositelje odluka. Tu su i tehnički izazovi - sigurno upravljanje kriptovalutama na razini države zahtijeva naprednu zaštitu od kibernetičkih napada i jasna regulatorna pravila. Kritičari, među kojima je i zastupnik Spahr, postavljaju jednostavno pitanje: "Ako državni rizničar već može ulagati u različite financijske instrumente po vlastitoj procjeni, zašto nam treba poseban zakon za Bitcoin?"