Povišen krvni tlak, poznat i kao hipertenzija, glavni je faktor rizika za nastanak bolesti krvožilja, napose srca i mozga, dakle glavni krivac za stanja koja su vodeći uzrok smrtnosti u razvijenom svijetu: srčane infarkte i moždane udare. To je fakat kojega više ne osporava nitko s imalo soli u glavi (… a malo kasnije ćemo još porazgovarati i o soli!).

Bolest bez simptoma

Međutim, unatoč opće usvojenoj spoznaji o rizicima koje donosi hipertenzija, većina ljudi još uvijek nije osviještena o dvama činjenicama za koje uobičajeno mislimo kako se „događaju nekom drugom“, ali ne i nama: prva je životna dob u kojoj se hipertenzija pojavljuje (i dovodi do početnih promjena našeg zdravlja), a druga su brojke koje govore o tome što se smatra povišenim krvnim tlakom.

Štoviše, ako su vaše brojke trenutno i normalne, visoka je vjerojatnost da će se povećavati kako budete starili; polovica ljudi starijih od 20 godina koji žive tzv. „suvremenim stilom života“ i više od tri četvrtine osoba u dobi od preko 65 godina ima visok krvni tlak.

Kao primjer uzet ćemo Sjedinjene Američke Države, i to iz najmanje tri razloga: zato što se tamo često i redovito provode detaljne i opsežne analize zdravlja i životnih navika stanovništva (nešto što se u nas na nacionalnoj razini ne provodi nikada, pa ni tada), zato što SAD ima velik broj stanovnika, što u statističkom smislu povećava vjerodostojnost rezultata istraživanja, te zato što se kroz više desetljeća medicinske prakse pokazalo kako se rezultati američkih populacijskih studija mogu vrlo uvjerljivo aproksimirati i na većinu drugih nacija „zapadnjačkog“ životnog stila.

Treba znati kako će 70% ljudi tijekom života dobiti visoki krvni tlak, ali samo jedan od četiri bolesnika s hipertenzijom će svoj krvni tlak pod kvalitetnom kontrolom. A budući da visoki krvni tlak obično nema simptoma, možete ga imati a da toga niste svjesni.

Samopouzdanje sa smrtonosnim posljedicama

Tijekom vrlo opsežnog istraživanja nazvanog Understanding America Study, objavljenog u siječnju 2023., a koje je obuhvatilo 6.500 osoba koje su predstavljale nacionalno reprezentativan uzorak stanovništva SAD-a, utvrđeno je kako 64% ljudi ima puno povjerenje u vlastito razumijevanje brojčanih vrijednosti krvnog tlaka, ali samo 39% ih je zapravo znalo što je normalan ili zdrav krvni tlak. Dakle, istraživanje je pokazalo kako ljudi većinom ne znaju koji je normalan ili zdrav raspon krvnog tlaka, ali istovremeno ne znaju da to ne znaju. A to je posve dostatan razlog za ozbiljnu zabrinutost.

Takvo lažno povjerenje u vlastito (ne)znanje može biti ekstremno štetno jer maskira realnu situaciju i sprječava ljude da potraže stručnu pomoć za svoj visoki krvni tlak. Jer, ako mislim da su moje brojke po pitanju krvnog tlaka normalne, zašto bih njima nepotrebno gnjavio i sebe i svog liječnika?

Treba priznati: dobar dio razloga za ovo pretjerano samopouzdanje počinje prilikom posjeta liječničkoj ordinaciji iz bilo kojeg razloga (recimo, zbog bolova u leđima jer ste ih istegnuli). Običaj je da vam medicinska sestra prije nego uđete u liječnikovu ordinaciju stavi manšetu za mjerenje krvnog tlaka na vašu nadlakticu, očita rezultat (budimo iskreni, u mnogim ordinacijama čak ni to nije praksa!) i priopći vam izmjerenu vrijednost. A onda uđete k liječniku i razgovor se odmah usmjeri na druga pitanja, bez riječi o očitanju krvnog tlaka: brojke koje je sestra izgovorila ste pojmili kao normalne, tamo ste došli zato što vas bole leđa i s liječnikom ćete razgovarati o tome jer se i on želi usredotočiti na to kako se osjećate, a sestra je svoj posao obavila ni ne sluteći da se vama nije „upalila lampica“ da s vašim tlakom nije baš sve u redu. Naposlijetku ćete otići kući s tabletama protiv bolova u leđima misleći da je vaš krvni tlak u redu, čak i ako nije.

Kako biste smanjili rizik od srčanog i moždanog udara, ključno je razumjeti vrijednosti očitanja krvnog tlaka. To posebno vrijedi za pacijente sa stanjima kao što su bolesti srca, bubrega i dijabetes.

Što znače brojke?

Krvni tlak se izražava s dva broja. Prvi broj je sistolički krvni tlak; on izražava vrijednost tlaka u arterijama kada u njih otkucaj (kontrakcija) srca istisne krv. Drugi broj predstavlja vaš dijastolički krvni tlak; on mjeri tlak u vašim arterijama između otkucaja srca.

Tradicionalno se tlak izražava u visini stupca žive u cjevčici manometra (tlakomjera) izraženoj u milimetrima (mmHg). Posljednjih desetljeća se u skladu sa standardizacijom mjernih jedinica u SI-sustav krvni tlak sve češće izražava u kilopaskalima (kPa), ali baš kao što ćemo podsvjesno sve cijene u glavi još dugo „obrađivati“ u kunama umjesto u eurima, tako su i mmHg ostali ukorijenjeni u svakodnevnoj komunikaciji. Normalan ili zdrav krvni tlak je niži od 120/80 milimetara žive (mmHg) za odrasle osobe nakon 15. godine života.

Stadij 1 hipertenzije, koji predstavlja niži stadij visokog krvnog tlaka, počinje na 130/80 mmHg.
Stadij 2 hipertenzije, što je teži stadij visokog krvnog tlaka, počinje na 140/90 mmHg.
Oba broja su kritično važna, jer prema vrlo pouzdanim višegodišnjim populacijskim studijama, svako povećanje za 20 milimetara žive u sistoličkom krvnom tlaku ili za 10 mmHg u dijastoličkom krvnom tlaku udvostručuje vaše šanse za iznenadnu smrti od srčanog ili moždanog udara.

10 savjeta za zdraviji krvni tlak

Kako biste izbjegli ušuškavanje u lažno samopouzdanje, pri svakom posjetu liječniku pitajte za svoj krvni tlak i saznajte što ti brojevi znače. Ako je vaš krvni tlak iznad normalnog ili zdravog raspona, tada većina svjetski relevantnih kardioloških udruga preporučuje deset točaka kojih biste se trebali pridržavati ukoliko želite izbjeći ozbiljne posljedice po zdravlje.

Kao prvo - razgovarajte sa svojim liječnikom. Ako vam je krvni tlak visok, pitajte liječnika o terapijskim i drugim strategijama za njegovo snižavanje i o tome kako možete kontrolirati i pratiti svoj krvni tlak kod kuće.

Druga točka je preporuka da usvojite prehrambene navike koje su zdrave za srce i krvne žile. Povrće, voće, cjelovite žitarice, nemasni mliječni proizvodi, perad i riba bez kože, orašasti plodovi i mahunarke, te maslinovo ulje dobri su za vaše srce. Crveno meso, zasićene masti te ultraprocesirana hrana (čitaj: većina jela na fast-food meniju) nezdravi su za srce.

Treći savjet glasi: smanjite natrijev klorid, kuhinjsku sol, jednog od najvećih uzroka povećanja krvnog tlaka. Prehrambene smjernice ne preporučuju više od 2.300 miligrama natrija dnevno – što je oko jedne ravne čajne žličice kuhinjske soli na dan – ali većina istraživanja pokazuje da prosječna odrasla osoba dnevno unosi oko 3.400 miligrama, otprilike 50 posto više od preporučenog. Čak i ako ne dodajete nimalo soli svojim obrocima, još uvijek je možete previše unijeti konzumacijom – evo nas opet! – ultraprocesirane hrane: jedan Big Mac iz McDonald'sa ima 1.010 miligrama natrija.

Četvrto: ograničite konzumaciju alkohola. Umjerena konzumacija alkohola čak i pomaže zdravlju krvnih žila, ali - bilo da se radi o pivu, vinu ili žestokim alkoholnim pićima - prekomjerni alkohol povećava krvni tlak. Ako pijete, pridržavajte se ograničenja preporučenih u dijetalnim smjernicama: dvije jedinice pića dnevno (ili 14 jedinica tjedno). Jedna jedinica pića jednaka je količini od (malo ćemo zaokružiti radi lakšeg pamćenja) 2 dL piva s oko 4% alkohola ili 0,75 dL vina s oko 12% alkohola, ili 40 mL žestokog pića s oko 40% alkohola. Dakle, 7 čaša vina ili 7 čaša piva ili 14 žestica tjedno. Pazite: „ili“, a ne „i“.

Peti savjet: budite fizički aktivniji. Samo dva i pol sata tjelesne aktivnosti tjedno mogu pomoći u snižavanju krvnog tlaka. Na primjer, to je jedna žustra 30-minutna šetnja pet dana u tjednu. Svoju tjelesnu aktivnost možete promijeniti i plivanjem, odlaskom u teretanu, vježbanjem joge ili plesanjem.

Šesta točka: održavajte zdravu težinu. Čak i gubitak nekoliko kilograma može pomoći u kontroli visokog krvnog tlaka kod osoba s prekomjernom težinom. Pitajte svog liječnika o zdravom pristupu mršavljenju. Nastojte zadržati svoj indeks tjelesne mase (BMI) unutar poželjnog područja, što znači ispod indeksne vrijednosti od 25.

Pod brojem sedam: upravljajte stresom, jer je loš za krvni tlak. Premda oslobađanje od stresa ne snižava uvijek krvni tlak, ipak vam već i smanjenje razine stresa može pomoći. Postoji nekoliko načina za upravljanje stresom, među ostalim biste trebali naučiti ponekad reći „ne“ svima onima koji pred vas stavljaju zahtjeve a vi ih ne znate odbiti pa se zatrpavate obvezama, a nastojte provoditi više vremena s obitelji ili kućnim ljubimcima ili prijateljima, možete savladati neku od tehnika opuštanja kroz meditaciju i vježbe disanja i svakako nastojte spavati najmanje 7-8 sati dnevno.

Osmi savjet: ako pušite, vejpate ili oboje - prestanite! Odmah! I duhan i „otopine“ su pogubni za vaše srce i krvne žile i doprinose visokom krvnom tlaku. Prestanak pušenja već za godinu dana može smanjiti rizik od bolesti srca na gotovo istu razinu kao kod ljudi koji nikada nisu pušili. A prednosti prestanka počinju odmah. Nedavna studija pokazala je da se kod ljudi koji su prestali pušiti ili vejpati krvni tlak može normalizirati već za dvanaest tjedana. Premda tako ne osjećate, vjerujte mi - jer znam iz prve ruke - da nećete umrijeti ako prestanete pušiti. Ako pak nastavite, vrlo vjerojatno ćete umrijeti znatno ranije nego da ste nepušač.

Deveto: redovito uzimajte lijekove koji će vam obično biti preporučeni ako imate hipertenziju u stadiju 2, a u nekim slučajevima i ako imate hipertenziju u stadiju 1 (tu su uključeni oni koji imaju prateću srčanu bolest, bolest bubrega ili dijabetes). Većina pacijenata treba dva do tri lijeka za snižavanje krvnog tlaka na normalnu ili zdravu razinu. Nedavna metaanaliza pokazala je da snižavanje sistoličkog krvnog tlaka za 5 mmHg putem lijekova smanjuje rizik od velikih kardiovaskularnih incidenata (moždanih i srčanih udara) za oko 10 posto, bez obzira na početni krvni tlak ili prethodnu dijagnozu kardiovaskularne bolesti.

I deseti savjet: pratite svoj krvni tlak kod kuće. Ako već imate hipertenziju, činite to redovito, a ako ju nemate, provjerite povremeno svoj tlak, barem jednom u 2-3 mjeseca. Za kućno praćenje tlaka preporučuje se automatski, atestirani digitalni mjerač u obliku manšete koji se stavlja na nadlakticu. Verzija koja ide na podlakticu (zapešće) također može proći. Evidencija očitanja tlaka tijekom tjedana i mjeseci može pomoći vašem liječniku da prema potrebi prilagodi vašu terapiju.
- - -
Visoki krvni tlak zaista jeste tihi ubojica, koliko god ta parola zvučala pretenciozno.
Biti proaktivan i „znati svoje brojke“ može biti spas: ne kaže se bez razloga da od infarkta i moždanog udara sretnici umiru odmah, a oni koji imaju manje sreće ostatak svojega života više ne žive, nego tek preživljavaju, pritom nerijetko bivajući fizički, financijski i emocionalni teret svojim bližnjima.

^{Igor „Doc“ Berecki je pedijatar-intenzivist na Odjelu intenzivnog liječenja djece Klinike za pedijatriju KBC Osijek. Pobornik teorijske i praktične primjene medicine i znanosti temeljene na dokazima, opušta se upitno ne-stresnim aktivnostima: od pisanja znanstveno-popularnih tekstova i objavljivanja ilustracija u tiskanom izdanju časopisâ BUG, crtkanja računalnih grafika i primijenjenog dizajna, zbrinjavanja pasa i mačaka, fejsbučkog blogiranja o životnim neistinama i medicinskim istinama, sve do kuhanja upitno probavljivih craft-piva i sasvim probavljivih jela, te neprobavljivog sviranja bluesa.}