Već smo se privikli na kataklizmičke medijske naslove što nam redovito prognoziraju najmanje tri Sudnja dana u tekućem mjesecu, apokalipsu s barem 7-8 aktivnih jahača, još bubonskiju kugu od one bubonske, izravni udar meteora većeg od polovice naše galaksije i baba Vanginu najavu dolaska Smrti crnje od Vantablacka... A kada se smireno zagrebe ispod površine masno otisnutih naslova, najčešće se naiđe na daleko manje senzacionalnu senzaciju od one koju se pokušava iskoristiti za clickbait.

O čemu uopće govorimo?

Osim ako niste zadnjih tjedan dana proveli u kompletnoj antisocijalizacijskoj izolaciji, već ste putem medija doznali da se u Wuhanu (Kina) nedavno (krajem 2019. godine) pojavila nova vrsta virusne bolesti, koja je po svojim epidemiološkim karakteristikama srodna s prethodnim „svjetskim pošastima“ iz 2003. i 2012., SARS-om i MERS-om.

Vrlo brzo je definiran uzročnik, virus iz skupine koronavirusa, srodnik uzročnicima SARS-a i MERS-a, pa iako još nema službeno ime, prijatelji ga zovu 2019-nCoV, što bi značilo „novi koronavirus, otkriven 2019.“, a bolest se kolokvijalno naziva „wuhanska bolest“ ili "wuhanska groznica". Utvrđene su desetine slučajeva i u drugim velikim kineskim gradovima, uključujući Peking, Šangaj i Guangzhou (pozdrav Vesni i Kristijanu).

Putnik koji je prije par dana sletio redovnom avio-linijom iz Kine u saveznu državu Washington je prvi dokazani slučaj u SAD-u, no identificirana su još četiri slučaja izvan Kine: u Japanu, na Tajlandu, u Južnoj Koreji i na Tajvanu.

Tko se razbolio?

Kod izbijanja novih epidemija postoji kao i kod nuklearne eksplozije „ground zero“, mjesto primarnog nastanka svih daljnjih nevolja. Ground zero je za 2019-nCoV poznat: prvi oboljeli su svi bili radnici ili kupci na tržnici ribe i morskih plodova u Wuhanu, glavnom gradu provincije Hubei u Kini. Bolest, prema dostupnim opisima vrlo nalik gripi, očitovala se općom slabošću, vrlo visokom temperaturom i upalom pluća s otežanim disanjem, a kod nekih oboljelih se sve zakompliciralo do razine akutnog zatajenja disanja – i smrti.

Zamjenik ravnatelja kineske Nacionalne zdravstvene komisije Li Bin je novinarima jučer (22. siječnja) izjavio kako se broj slučajeva popeo na 560 i kako su se svi smrtni slučajevi dogodili u provinciji Hubei; do trenutka te objave umrlo je 17 ljudi (statistički nedovoljno za pouzdane zaključke, ali ugrubo rečeno – smrtnost je za sada oko 3%).

Procjenjuje se kako je do sada nekoliko stotina zaraženih osoba (kod kojih je u tijeku inkubacija, dakle još nemaju simptome bolesti) otputovalo u druge dijelove Kine i u druge zemlje, uključujući i već navedeni prvi slučaj prijavljen u SAD-u, što znači da se osim navedenih pet „izvan-kineskih“ u idućim danima može očekivati pojava novih slučajeva u svijetu.

Inkubacija traje oko 8 do 10 dana.

Što znamo o virusu?

Virus je izoliran i sekvenciran (imamo njegov genom), znamo da je posrijedi koronavirus. Većina virusa iz porodice Coronaviridae uzrokuje tek obične blage prehlade u trajanju od par dana, no neki koronavirusi ipak uzrokuju bolesti znatno teže od obične šmrcavice i dvodnevnog kašlja. Ako se vratimo na već spomenute infekcije SARS-om u Kini 2003. godine ili MERS-a na Bliskom Istoku 2012. godine, vidjet ćemo da su uzročnici u oba slučaja bili upravo koronavirusi.

Usporedivo s onih 3% umrlih od ukupnog broja dokazano oboljelih u dosadašnjem tijeku epidemije wuhanske groznice, SARS je imao smrtnost od 7.2%, a MERS preko 35%. Dodajmo još i usporedbu s upalom pluća uzrokovanom nama najbližom virusnom infekcijom - gripom, kod koje je u zadnjoj epidemijskoj sezoni smrtnost bila slična kao kod SARS-a, oko 6.9%.

U početku, kineske službe javnog zdravstva nisu bile sigurne može li se virus prenositi s osobe na osobu ili su ga svi „pokupili“ s istog izvora. No vrlo brzo je postalo jasno da se 2019-nCoV prenosi i s čovjeka na čovjeka (uključujući i dva zdravstvena djelatnike u bolnici u Wuhanu).

Za virus se pretpostavlja da je primarno "naseljen" u životinjama bliskim ljudima: šišmišima (za koje se pretpostavlja da su osnovni rezervoar "divljeg" soja virusa), mačkama i devama. Koronavirusi se direktnim kontaktom sa životinja rijetko (ali ipak!) mogu proširiti i na ljude. Wuhanski koronavirus je dakle "procurio" (epidemiološki izraz je "spillover") s primarnog prijenosa životinja-čovjek (zoonoza) na "klasični" način prenošenja s čovjeka na čovjeka bez daljnje potrebe za posredovanjem životinja u lancu širenja infekcije, što i nije tako rijetka pojava kako bi se moglo pomisliti.

Može li se epidemijski proširiti izvan Kine? U cijelom svijetu?

Budući da je virus i dalje prilično nov, o njemu se ne zna mnogo, uključujući i to koliko je uistinu kontagiozan, prenosiv i opasan. Za sada djeluje manje zarazno i manje fatalno od npr. ospica ili gripe, ali je to i dalje dovoljno za zabrinutost i za potrebu epidemiološkog nadzora.

Uz suvremenu globalnu zrakoplovnu povezanost, svjetska epidemija (pandemija) jeste moguća, zbog čega ga epidemiološke službe većine država vrlo pozorno prate i usko surađuju. Upravo je najavljeno da će u pet zračnih luka u SAD u koje najčešće dolaze putnici iz Wuhana – San Francisco (SFO), New York (JFK), Los Angeles (LAX), Atlanta (ATL) i Chicago (ORD) – biti organiziran polukarantenski sustav s pregledima putnika.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upravo danas (23. siječnja) održava hitni sastanak u vezi s virusom 2019-nCoV, na kojem će biti odlučeno treba li izbijanje tretirati kao hitno stanje u javnom zdravstvu, a ako jest, koje će se koordinirane akcije poduzeti na globalnoj razini.

Što nam je činiti?

Kao i u drugim slučajevima potencijalne epidemije u određenoj državi ili regiji Centar za kontrolu bolesti (CDC) je izdao level-2 upozorenje, što znači da putnici trebaju "provoditi pojačane mjere opreza".

Kako god vam ovo zvučalo, prijevod na „narodski jezik“ je jednostavan: ukoliko putujete u provinciju Hubei ili sâm grad Wuhan, tada

• izbjegavajte kontakt s bolesnim ljudima i životinjama i općenito životinjama bilo koje vrste, živim ili mrtvim (uključujući meso za prehranu koje nije temeljito termički obrađeno);
• često perite ruke;
• budite spremni odgovoriti na pitanja o svom zdravlju i povijesti putovanja na aerodromima kroz koje prolazite i kada se s puta vratite u Hrvatsku.

CDC napominje da opasnost od težeg oblika bolesti najviše prijeti "...starijim osobama i osobama s kroničnim zdravstvenim stanjima", te je u tom slučaju razumno preispitati svoje planove putovanja. Među do sada umrlima, praktički svi pacijenti su pripadali navedenim skupinama starijih ili već otprije bolesnih osoba.

Izbjegavanje panike

Osim svega navedenog, ne znamo puno više. Očekujte da će idućih dana CDC objaviti više informacija i eventualno ažurirati upozorenja o putovanjima kako se situacija „na terenu“ bude razvijala. U nekoliko laboratorija u Kini i SAD-u je u tijeku intenzivno proučavanje građe i antigenskih svojstava koronavirusa 2019-nCoV, u cilju iznalaženja najučinkovitijih terapijskih mogućnosti, a eventualno i izrade djelotovornog cjepiva.

Do tada, nastojte što više izbjegavati žutotiskovne, flambojantne i „nećete-vjerovati-što-se-tada-desilo“ naslove, te ostanite bistre glave i racionalno rezonirajte imajući na umu da je – čak i u (realno gledajući posve nemogućem scenariju) masovnijem izbijanju „domaće“ epidemije – koronavirusna infekcija višestruko manje opasna bolest od gripe.

​ ^{Igor „Doc“ Berecki je pedijatar-intenzivist na Odjelu intenzivnog liječenja djece Klinike za pedijatriju KBC Osijek. Od posla se opušta antistresnim aktivnostima: od pisanja svojevremeno popularnih tekstova i ilustracija u tiskanom izdanju časopisa BUG, crtkanja grafika i dizajna, zbrinjavanja pasa i mačaka, te fejsbučkog blogiranja o craft-pivima, životnim neistinama i medicinskim trivijama, sve do pasioniranog kuhanja posve probavljivih jela i sviranja slabo probavljivog bluesa.}