Medicina

Jesu li e-cigarete zdrave? Ili barem zdravije od duhanskih?

Igor Berecki subota, 25. studenog 2023. u 06:00

Premda se smatra da je pušenje e-cigareta manje štetno od pušenja duhana, to ne znači da je vejpanje zdravstveno sigurna navika, tim prije što o dugoročnim učincima još uvijek nema pouzdanih podataka

Elektroničke ili e-cigarete, odnosno vape-pens ili vejp-cigare(te), pojavile su se na tržištu u prvim godinama 21. stoljeća, kada su masovno reklamirane kao alternativa „pravim“ cigaretama i drugim duhanskim proizvodima za pušenje. Službenog naziva elektronički sustavi za dostavu nikotina (ENDS), e-cigarete ne izgaraju duhan i ne stvaraju dim, nego pušačima isporučuju nikotin iz otopine koja se poput vodene pare posebnim sustavom grijanja i hlađenja fino raspršuje u formu aerosola.

Skoro istovremeno s njihovom pojavom počele su se povlačiti usporedbe s klasičnim duhanskim cigaretama, ponajviše po pitanju štetnosti za zdravlje. Danas, skoro 25 godina nakon što su se e-cigarete proširile globalnim tržištem – odgovor na pitanje je li 'vejpanje' štetno još uvijek nije definitivno utvrđen, nego bi u najkraćem i najiskrenijem obliku glasio: „Ovisi“.

Stručnjaci se naime većinom slažu da pušenje e-cigareta nosi manje zdravstvenih rizika od pušenja duhana, ali pritom nikada ne propuste istaknuti kako to ne znači da je vejpanje zdravstveno sigurna navika, tim prije što o dugoročnim učincima korištenja e-cigareta još uvijek nemamo pouzdanih podataka i ne znamo dovoljno detalja.

Uostalom, otkako su se prije više od 200 godina cigarete pojavile kao duhanski proizvod (a bilo je to početkom 19. stoljeća u SAD), ni one dugo godina nisu bile povezivane sa štetnim učincima na zdravlje; dapače, smatrale su se svojevrsnim ljekovitim sredstvom za ublažavanje simptoma plućnih bolesti (!), podizanje raspoloženja i općeg zdravstvenog stanja. Pa čak i 150 godina potom, nakon što je 1940-ih i 1950-ih pušenje duhana prvi puta nedvojbeno povezano s rakom pluća i brojnim drugim bolestima, bila su potrebna desetljeća daljnjih medicinskih istraživanja da bi se dokazala štetnost cigareta. Kako su elektronske cigarete novotarija stara tek dvadesetak godina i isprva su (baš kao duhanske cigarete nekada) reklamirane kao neškodljive, dapače kao zdrava zamjena za pušenje duhana. Ozbiljnija znanstveno utemeljena istraživanja njihovog učinka na zdravlje započela su tek prije nekoliko godina.

Pogledajmo stoga presjek onoga što je do sada poznato o učincima e-cigareta na zdravlje. Što o zdravstvenim posljedicama 'vejpanja' govore medicinska istraživanja koja se zadnjih desetak godina pojavljuju sve češće i provode sve detaljnije? Jesu li e-cigarete zaista „zdravije od duhanskih“?

Kemijske „osobne iskaznice“ duhanskih i elektronskih cigareta

Osim sušenog rezanog lišća duhana, klasične cigarete sadrže i brojne aditive kao što su arome i konzervansi, koji svojim izgaranjem u cigareti stvaraju oko 7.000 različitih kemikalija, među kojima se u nezanemarivom postotku nalaze dokazano toksične tvari kao što su cijanovodik, arsen, olovo i ugljični monoksid. Deseci kemikalija u udahnutom dimu cigarete su osim toga karcinogeni – dakle tvari koje dokazano uzrokuju rak – od kojih je većina porijeklom iz samog lišća duhana, a ne iz aditiva. Pušenje cigareta povećava rizik od nastanka nekoliko različitih vrsta raka, kao i rizik od razvoja životno ugrožavajućih bolesti pluća i srca. Nasuprot uvriježenom mišljenju, kemikalija koja izaziva ovisnost o pušenju duhana – nikotin – ne uzrokuje rak. Ipak, osim što stvara snažnu ovisnost, nikotin može imati i druge štetne učinke na organizam pušača.

E-cigarete dolaze u mnogim oblicima i veličinama, ali sve rade na istom principu: jezgra napajana baterijom zagrijava i zatim brzo hladi tekućinu za vape, koja se također naziva e-tekućina ili vape juice, stvarajući aerosol bez dima koji korisnik udiše, ili "vejpa". Vape juice može sadržavati nikotin koji je ili sintetski ili dobiven iz duhana, ali ne sadrži ekstrakte iz lišća duhana ili druge kemikalije koje se nalaze u toj biljci.

S obzirom i na nedostatak dima i na nedostatak duhana u e-cigaretama, ljudi koji se potpuno prebace s pušenja duhana na e-cigarete manje su izloženi otrovnim tvarima nego pojedinci koji puše „prave“, duhanske cigarete. Međutim, nije sve tako idealno: tekućine za vejp-cigarete sadržavaju brojne druge tvari od kojih neke - kada se zagrijavaju - mogu stvarati štetne, pa i kancerogene spojeve.

Većina e-tekućina sastoji se prvenstveno od otapala, nikotina i aroma, a ta mješavina zagrijavanjem stvara paru i drži sve sastojke u suspenziji. Točan sastav i uzajamni omjer sastojaka vape-juicea uvelike ovisi o „recepturi“ i proizvodnom procesu određenog brenda. Povrh svega, osim uobičajenih ograničenja koja zabranjuju korištenje provjereno toksičnih i kancerogenih tvari, još uvijek ne postoje posve striktni propisi o dopuštenom kemijskom sastavu e-tekućine i zato je teško jednoznačno odrediti i procijeniti koliko su u načelu e-tekućine zaista otrovne. 

Koliko je vejp-tekućina otrovna?

Dva najčešća otapala koja se koriste u e-tekućinama su propilen-glikol i glicerol, koje američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) smatra sigurnima za ljudsku prehranu u tako malim dozama kakve se nađu u kapsuli e-cigarete. Međutim, FDA-propisi o tim kemikalijama doneseni su na temelju pretpostavke o njihovoj prehrambenoj konzumaciji, dakle o unošenju u probavni sustav. To pak znači kako možda nisu sigurni za izravno udisanje u pluća, što je i naglašeno u FDA-izvješću iz 2021. godine.

Nakon udisanja, kemikalije ulaze kroz alveolarnu membranu izravno u krvotok bez intermedijarnog metaboliziranja. Narodski rečeno, izravno udisanje kemikalije „zaobilazi“ metaboličke sigurnosne postupke kao što je primjerice detoksikacija u jetri, gdje inače citokromski i drugi enzimski sustavi služe kao „tampon-zona“ u kojoj se tvari unesene probavnim sustavom kemijski prerađuju prije nego ih se propusti u ostatak našeg krvotoka.

 Poznato je da propilen-glikol i glicerol u obliku aerosola iritiraju dišne ​​putove, što znači da mogu uzrokovati upalu i druge nuspojave u dišnom sustavu, navodi se u tom izvješću.

Što vrijedi za navedena vejp-otapala, vrijedi i za arome koje se koriste u e-tekućinama: premda ih je FDA odobrila kao općenito sigurne za oralnu konzumaciju, niti jedna studija ne pokazuje da su sigurne za udisanje kada su raspršene u formi aerosola. Baš suprotno, ranije provedena testiranja prehrambenih aroma pokazala su da neke od tih kemikalija mogu biti itekako opasne za udisanje. Na primjer, diacetilni spoj s aromom maslaca povezan je s teškom respiratornom bolešću latinskog imena bronchiolitis obliterans, kroničnim oštećenjem dišnog sustava poznatim i pod nazivom popcorn lung“, „pluća kokičara“, jer od nje nakon udisanja diacetila obolijevaju radnici u tvornicama kokica za mikrovalnu pećnicu.

Formaldehid, acetaldehid, nikotin...

Osim što mogu biti toksični uslijed udisanja, otapala i arome iz e-cigareta mogu pri razgradnji stvarati neke vrlo toksične nusproizvode, primjerice formaldehid, tvar koja je klasificirana kao karcinogen (moguć uzročnik nastanka karcinoma) za ljude.

Za udisanje formaldehida je već ranije dokazano da može biti štetno, a studija iz 2017. u časopisu PLOS One otkrila je da koncentracije formaldehida iz zagrijanih tekućih otapala za pare mogu premašiti prihvatljive granice koje je utvrdila Agencija za zaštitu okoliša. Slijedom raspoloživih dokaza, udisanje vejp-kemikalija koje se metaboliziraju do formaldehida može izložiti pušače e-cigareta povećanom riziku obolijevanja od raka. 

Kao što je prethodno navedeno, većina e-tekućina također ima različite razine nikotina. Budući da duhanski dim iz „klasičnih“ cigareta ima relativno nisku koncentraciju nikotina, a preagresivan je za udisanje velikih količina odjednom, u kratkom vremenu, vrlo je teško predozirati se nikotinom tijekom pušenja cigareta predozirati se nikotinom do toksičnih razina.

No s druge strane, vejp-cigarete mogu sadržavati daleko veće koncentracije nikotina nego duhanske cigarete, a pušači nerijetko mogu i sami dozirati količinu nikotina isporučenu u jednom udahu iz e-cigarete. Posljedično tome, vejpanje može povećati rizik od predoziranja nikotinom. Predoziranje (intoksikacija) nikotinom je stanje čiji simptomi uključuju trzanje i grčeve mišića, nesvjesticu, povraćanje, ubrzane otkucaje i lupanje srca (tahikardiju i palpitacije), neurološke napadaje, te ubrzano i otežano disanje (tahidispneju). Prema izvješću klinike Mount Sinai, trovanje nikotinom može biti i smrtonosno, ukoliko kod osjetljivijih pojedinaca (primjerice – kod mlađih osoba, te kroničnih srčanih i plućnih bolesnika) izazove dovoljno teške simptome.

Uostalom, simptomi intoksikacije povezani s vejpanjem su itekako prisutni u svakodnevnoj zdravstvenoj praksi. Naime, povećanje broja korisnika e-cigareta može se vrlo dosljedno popratiti kroz povećanje broja intervencija hitne službe: studija američkog Centra za kontrolu bolesti (CDC) dokazala je značajan porast poziva povezanih s nikotinskom vejp-cigaretom — broj intervencija u centrima za toksikologiju porastao je s jednom mjesečno (u rujnu 2010.) na 215 mjesečno (u veljači 2014.), dok je tijekom tog razdoblja broj intervencija povezanih s pušenjem duhanskih cigareta ostao nepromijenjeno stabilan.

Može li se tekućina za vejpanje kontaminirati metalima?

Nisu svi potencijalni zdravstveni problemi vezani samo za otapala, arome i nikotin u tekućini e-cigarete: i sâme naprave za vejpanje (točnije, materijali od kojih su izrađene) mogu pridonijeti toksičnoj kontaminaciji aerosola kojega e-pušači udišu u svoja pluća.

Kako je već rečeno, za stvaranje aerosola („dima“) u e-cigareti potrebno je zagrijavanje e-tekućine na dovoljno visoku temperaturu. Ovisno o modelu i tehnologiji izrade, grijači u e-cigaretama dosižu temperature od 200 do 280°C. Takvo zagrijavanje može uzrokovati neželjene kemijske reakcije: ne samo da pri temperaturama otopine većim od 250°C nastaje značajno veći postotak toksičnih formaldehida i acetaldehida, nego takvo  zagrijavanje metalne jezgre uređaja može uzrokovati da se u aerosol oslobode nikal, bakar, željezo i drugi metali od kojih je izrađen grijač. A udisanje takvih metala može dovesti ne samo do povećanog rizika od nastanka raka, već i do oštećenja bubrega, bolesti srca i kroničnih neuroloških poremećaja.

Rizik od kontaminacije metalima veći je kod vejp-cigareta sa zatvorenim kapsulama (onih koje koriste zamjenjive uloške s e-tekućinom), nego kod jednokratnih (dizajniranih da se koriste neko vrijeme, a zatim se bace). Kontaminacija metalom iz e-cigarete može se promijeniti tijekom njenog životnog vijeka, prema studiji objavljenoj 2023. u časopisu Toxics u kojoj su istraživači otkrili kako su koncentracije opasnih metala u aerosolu e-cigarete bile to veće što se uređaj dulje koristio.

Osim toga, proizvodi za e-pušenje koji se relativno lako mogu nabaviti na crnom tržištu (a u nekim državama su praktički polu-legalizirani), a koji sadrže kanabinoide, točnije THC, psihoaktivni sastojak marihuane, mogu biti kontaminirani acetatom vitamina E, sintetskim oblikom E-vitamina. „Štedljivi“ proizvođači ga vjerojatno koriste kao „ekonomičan“ način za pojeftinjenje proizvodnih troškova razrjeđivanjem koncentracije THC-a u e-tekućini. No, udisanje acetata vitamina E izravno je povezana s velikim valom pojave teške plućne bolesti povezane s pušenjem e-cigareta od 2019. godina naovamo. Bolest pluća poznata po skraćenici EVALI (E-cigarette / Vaping-Associated Lung Injury) je ozbiljna komplikacija toksičnog djelovanja acetata vitamina E iz e-cigareta.

Koje su bolesti povezane s e-cigaretama?

Dosadašnja istraživanja pokazuju da pušači „klasičnih“ duhanskih cigareta koji u pokušaju odabira „zdravije“ alternativne za svoju ovisnost o nikotinu nisu imali uspjeha s drugim zamjenama (poput nikotinske žvakaće gume ili flastera), imaju kratkoročnih koristi od prelaska na e-cigarete. Međutim, po pitanju korisnosti ili štete od dugotrajnog vejpanja, kako kod „duhanskih ovisnika“, tako i za one koji nikada nisu pušili, još uvijek nije sa sigurnošću razjašnjeno kakve zdravstvene posljedice može imati korištenje e-cigareta. 

Dokazi prikupljeni iz dosadašnjih istraživanja su ograničeni i još uvijek nema pouzdanih studija koje daju u znanstvenom smislu čvrsto argumentirane podatke o dugoročnim učincima e-pušenja. Ipak, većina preliminarnih istraživanja – od testiranja na dragovoljcima do longitudinalnih studija koje su u tijeku – jasno sugeriraju da vejpanje povećava rizik nastanka nekih nepovoljnih zdravstvenih stanja.

  • Ozljeda pluća i bolest pluća

Prema izvješću Američkog udruženja za bolesti pluća, pušenje e-cigareta može dovesti do nepovratnog oštećenja respiracijske funkcije i razvoja teških kroničnih bolesti pluća. Među njima je primjerice već spomenuta „ozljeda pluća povezana s e-cigaretama ili vaping-proizvodom“ (EVALI), što pokazuje i opsežna studija iz 2020. koji je objavio The American Journal of Medicine.

Simptomi EVALI-ja uključuju otežano disanje, kašalj, bol u prsima, mučninu, bol u trbuhu, groznicu i zimicu. Otprilike trećina EVALI-pacijenata primljenih u jedinicu intenzivne njege morala je biti liječena mehaničkom ventilacijom (dakle, respiratorom). Iako se navodi kako vitamin-E acetat igra središnju ulogu u nastanku EVALI, uzrok još nije u potpunosti shvaćen, jer i drugi spojevi koji se nalaze u tekućinama za e-cigarete koje sadrže nikotin i THC također mogu pridonijeti stanju.

Uz to, prema meta-analitičkoj preglednoj studiji iz 2022. objavljenoj u časopisu Annual Review of Physiology, pušenje e-cigareta je statistički značajno povezano s povećanom incidencijom nekih akutnih i kroničnih plućnih bolesti, uključujući pneumoniju (upalu pluća), intersticijsku plućnu bolest s respiratornim bronhiolitisom (koju se ranije viđalo uglavnom kod teških pušača duhana) i alergijski pneumonitis (vrsta alergijske reakcije na kemikalije udahnute u plućima). Štoviše, istraživanje objavljeno u časopisu Cureus iznosi dokaze da upotreba vejp-cigareta može oslabiti imunološku obranu pluća, što za posljedicu ima povećan rizik od infekcija nekim od vrlo neugodnih uzročnika bolesti, uključujući virus gripe (influence) i bakterije koje uzrokuju ozbiljne upale pluća, primjerice pneumokok (Streptococcus pneumoniae), a nove studije iz 2023. – poput one objavljene u časopisu Current Opinion in Allergy and Clinical Immunology – pokazuju da e-cigarete mogu pogoršati simptome već postojećih kroničnih plućnih bolesti poput astme.

  • Bolesti oka

Prema znanstvenom članku iz 2021. objavljenom u časopisu International Ophthalmology, izloženost parama e-cigareta može dovesti do ozbiljnijih poremećaja oka: studije sugeriraju da tvari u e-tekućinama kao što su aldehidi i arome mogu oštetiti suzni film oka i dovesti do upale, pogoršanja vida i smanjenog dotoka krvi u oko.

Znanstvenici su sve bliže razumijevanju veze između upotrebe e-cigareta i poremećaja vida. Na primjer, studija provedena na laboratorijskim miševima i objavljena 2021. u Journal of Molecular Medicine otkrila je da izlaganje parama e-tekućine može potaknuti imunološki sustav na otpuštanje više citokina - kemijskih glasnika koji izazivaju upalu - koji se zatim nakupljaju u površinskim dijelovima oka odgovornim za apsorpciju svjetlosti, te za prehranu i zaštitu dubljih očnih tkiva. Životinje izložene e-cigaretama imale su posebno visoku razinu interleukina 1 beta (IL-1β) i faktora nekroze tumora alfa (TNF-α), dvaju citokinskih spojeva koji mogu oštetiti osjetljivu barijeru koja regulira transport hranjivih tvari između oka i očnog krvotoka.

  • Karijes

Postoji relativno malo istraživanja o utjecaju vejpanja na oralno zdravlje i zdravlje zuba. Međutim, nedavno objavljeni preliminarni dokazi upućuju na to da su ljudi koji puše e-cigarete više izloženi riziku od razvoja karijesa nego nepušači. Kada se tijekom e-pušenja unose pare u usnu šupljinu, šećer iz e-tekućine se zalijepi za zube, uzrokujući oštećenje zubne cakline. Tekućina za vejpanje može promijeniti mikrobiom u ustima, čineći ih usnu šupljinu pogodnijim domaćinom za bakterije koje uzrokuju karijes. Štoviše, e-pušenje potiče karijes na područjima gdje se obično ne pojavljuje, kao što su donji rubovi prednjih zuba, a ne duboki utori stražnjih zuba. 

Vejping također može smanjiti proizvodnju sline (koja u normalnim uvjetima pomaže neutralizirati kiselinu koja nagriza zubnu caklinu). Osim toga, slina inače osigurava prirodno vlaženje usne šupljine, a smanjena količina sline uzrokuje suhoću usta, jedan od značajnijih pokretača karijesa.

  • Oštećenje DNK i rak

Premda dosadašnja istraživanja još nisu iznijela znanstveno nepobitne dokaze da pušenje e-cigareta zaista pridonosi nastanku raka, treba istaknuti kako mogu proći i desetljeća eksperimentalnog i kliničkog praćenja i provođenja složenih studija da bi se takav povećani rizik statistički značajno pokazao u prikupljenim podacima. Sjetimo se da isti slučaj bio i s pušenjem duhana, pa ponovimo rečenicu iz prvih odlomaka ovoga teksta: „Nakon što je 1940-ih i 1950-ih pušenje duhana prvi puta nedvojbeno povezano s rakom pluća i brojnim drugim bolestima, bila su potrebna desetljeća daljnjih medicinskih istraživanja da bi se dokazala štetnost cigareta“.

Prva znanstvena studija koja se opsežno i ozbiljno posvetila povezanosti e-pušenja s nastankom malignih bolesti objavljena je ove godine u časopisu Nicotine & Tobacco Research, a uspoređivala je opseg oštećenja DNK u epitelnim (pokrovnim) stanicama sluznice unutrašnjosti usne šupljine između tri skupine dragovoljaca: a) korisnika e-cigareta koji prije toga nikada nisu pušili duhanske cigarete; b) pušača duhanskih cigareta koji nikada nisu pušili vejp-cigarete, te c) nepušača. Studija je pokazala da pušači koji vejpaju i oni koji puše duhan imaju slične razine oštećenja DNK na svojoj sluznici usne šupljine, a takve promjene DNK mogu biti prethodnik maligne alteracije (promjene u stanicama koje dovode do nastanka raka).

Uz isticanje kako će biti potrebno više daljnjih istraživanja kako bi se potvrdila i razumjela ova korelacija, autori studije kao jedan od kurioziteta istraživanja navode podatak da se pokazalo kako najviše štete našoj DNK nanose e-tekućine s aromama slatke mente i paprene metvice.

 

Igor „Doc“ Berecki je pedijatar-intenzivist na Odjelu intenzivnog liječenja djece Klinike za pedijatriju KBC Osijek. Pobornik teorijske i praktične primjene medicine i znanosti temeljene na dokazima, opušta se upitno ne-stresnim aktivnostima: od pisanja znanstveno-popularnih tekstova i objavljivanja ilustracija u tiskanom izdanju časopisâ BUG, crtkanja računalnih grafika i primijenjenog dizajna, zbrinjavanja pasa i mačaka, fejsbučkog blogiranja o životnim neistinama i medicinskim istinama, sve do kuhanja upitno probavljivih craft-piva i sasvim probavljivih jela, te neprobavljivog sviranja bluesa.