Obrazovanje

Najbolje za IT generaciju

Vinko Krištić petak, 12. svibnja 2017. u 12:16

Ulaganje u znanje i obrazovanje je budućnost, kako svakog pojedinca zasebno, tako i društva u cjelini. Mnogi mladi ljudi danas su zbunjeni – što studirati, koji smjer odabrati? Kako bismo im pomogli, napravili smo godišnji pregled informatičkih fakulteta i smjerova u Hrvatskoj

U jeku raznih gospodarskih kriza koje godinama tresu sve čega se dotaknu, jedno je ipak konstantno – potražnja za informatičarima na tržištu rada uvijek postoji, bilo u inozemstvu, bilo u Hrvatskoj. Iako je Hrvatska još daleko od industrije 4.0 (trenutačno je u EU na pretposljednjem mjestu, ispred Bugarske) koja uključuje koncept pametnih tvornica i potpunu digitalizaciju proizvodnih i poslovnih procesa, stvari se ipak polako ali sigurno kreću u pozitivnom smjeru. Za potpunu implementaciju industrije 4.0 bit će potrebna vojska informatičara, a već je sada potražnja za njima prilično visoka. U IT tvrtkama najviše se trenutačno traže web i mobilni developeri, a vrlo su cijenjeni i softverski inženjeri te sistemski administratori.

Nedavno je objavljeno i Deloitteovo istraživanje tržišta tehnoloških kompanija u srednjoj i istočnoj Europi. Među 50 najbrže rastućih IT tvrtki na tom području našlo se i šest hrvatskih tvrtki – Gauss, Rimac automobili, Axilis, Telum, Hangar 18 i Serengeti. Većina tih tvrtki bavi se razvojem softvera, a ako pogledate stope rasta, godišnje se kreću do čak 736%, koliko je zabilježila tvrtka Gauss. Informatika je sadašnjost i informatika je budućnost, stoga ulaganje u znanje i obrazovanje u tom području nipošto nije ni bačen novac ni izgubljeno vrijeme.

Prati li obrazovanje “zov” tržišta?

Iako se donedavno informatika u hrvatskim školama i na fakultetima učila prema literaturi iz 1985., stvari se i na tom polju bitno i užurbano mijenjaju. Mnoge srednjoškolske i visokoškolske ustanove prepoznale su trendove u informatici, posebno što se tiče programiranja i potencijala u IoT-u. Sukladno tome, danas se na mnogim sveučilištima, bilo javnim ili privatnim, organiziraju radionice i konferencije upravo na tu tematiku. Iako je teoretsko znanje vrlo bitno, nipošto ne treba zanemariti i praktični rad te povezivanje s poslodavcima i tržištem rada. Konkurencija među visokoškolskim ustanovama zaoštrila se, te su fakulteti ipak shvatili da se u tržišnom gospodarstvu svojom ponudom moraju istaknuti u odnosu na konkurenciju.

Danas se javnost svako malo bavi školskim kurikulumima, strategijama obrazovanja i sl. Nećemo se doticati ideoloških pitanja, ali bez obzira na sve, informatika bi neosporno u današnjem društvu trebala biti među tri glavne discipline u školi. Stoga je nužno da se što prije donese strategija obrazovanja na nacionalnoj razini, kako bi se informatici pružilo mnogo više prostora, a njen se službeni program rada drastično modernizirao. O tim i sličnim pitanjima godinama se raspravlja, ali stvari se nikako ne pokreću s mrtve točke. Nadamo se da će se u skoroj budućnosti i to promijeniti, jer informatika je, uz turizam, jedna od najvažnijih hrvatskih gospodarskih grana i treba je razvijati. Razvoj obrazovanja danas se temelji isključivo na strategijama pojedinih visokoškolskih ustanova ili osobnoj inicijativi mladih nadobudnih srednjoškolskih profesora informatike.

Koji fakultet odabrati? Javni ili privatni? Potpuno ili djelomično informatički? Nijedan odabir neće biti pogrešan ako čovjek radi ono što voli te nastoji samostalno učiti i otvoren je novim saznanjima.

Mnogi učenici i studenti i dandanas smatraju kako bi im škola trebala pružiti apsolutno sve što im je potrebno da se sretno zaposle i znaju sve što ih očekuje. To tako jednostavno nije nigdje, pa ni u Hrvatskoj. Ključ uspjeha je u samoinicijativi i želji za dodatnim širenjem znanja. Osim diplome, koja je cilj svakom studentu, potrebna je i proaktivnost. Uz studij, potrebno je i mnogo samoinicijativnog praktičnog rada i osobnih projekata koji će donijeti dodatno iskustvo. Programirajte, izrađujte mobilne aplikacije, bavite se robotikom, izrađujte IoT rješenja, stvarajte i uređujte web-stranice, itd. Mnoge od tih stvari neće vas naučiti klasično obrazovanje, već ste prepušteni sami sebi. Studij je tu da vam pruži dobru podlogu i navede vas na pravi put, no bez osobne volje i truda nigdje nećete stići. Na kraju, dobro je prisjetiti se i stihova grupe Pink Floyd – “All in all you’re just another brick in the wall”. Možda smo svi samo obične cigle u istom zidu, ali školovanje će pomoći da te cigle budu čvrste i temeljite.

---

U nastavku pročitajte neke dojmove sudionika našeg istraživanja


Što mislite o informatičkoj edukaciji u Hrvatskoj? Priprema li vas za tržište rada onako kako bi trebala?

Program je u nekim segmentima zastario, iako to ovisi o fakultetu koji netko upiše. Dosta informatičkog obrazovanja ne stječe se na fakultetu, gdje se uglavnom stječu neke osnove, već se potiče studente da se sami dodatno obrazuju, koliko mogu. Ponude prakse i studiranja u inozemstvu odlične su (studirao sam na TZV-u) te daju dobru odskočnu dasku za daljnju izgradnju karijere. Studente se potiče da ostanu raditi unutar države te da otvaraju svoje tvrtke ili se barem na neki način upuštaju u poduzetništvo.

Ovisno o kojim fakultetima se radi. Definitivni primat imaju FER, FOI i PMF. Problem se nazire u pretjeranoj formalnosti, smanjenju promicanja kreativnosti, programima koji su u dobroj mjeri opterećeni nepotrebnim kolegijima... No, uzročnik problemima su i studenti. Najvećim dijelom nastoje proći ispit neovisno o stjecanju znanja. Više vole kolegije s faktografijom pa je moguće da i to utječe kod profesora na usmjeravanja ispitnih zadataka. Evidentni su i slučajevi sadržajno dobrih kolegija, no nisu međusobno povezani te kroz studiranje usmjereni na svrhovitost (primjerice, matematika i njezina primjena u praksi kroz programske zahtjeve).
U svakom slučaju, s obzirom na to da Bolonja dopušta izbor smjera i kolegija, u slučaju da student želi steći kvalitetna znanja, kroz nabrojene fakultete, omogućeno je doista kvalitetno stjecanje znanja, vještina i kompetencija za kretanje u svijet gospodarstva. Preporučujem svim fakultetima više primjene znanja kroz praktičnu primjenu te timski rad i sudjelovanje u raznim projektima, natjecanjima...

Niti jedna visokoškolska ustanova u RH ne može pratiti ritam informatičke edukacije zbog tehnologije koja nakon nekoliko godina postaje outdated, i potrebno se konstantno usavršavati na individualnoj razini, bez obzira na to koji informatički fakultet ili tečaj odabrali.

Ne priprema nas za tržište rada u potpunosti jer nedostaje praktičnog dijela. Ne gleda se koja je struka tražena a koja nije, pa da se ovisno o tome reguliraju kvote upisa na pojedine fakultete. Pored toga, potrebna je kvalitetna “snimka” traženih struka u Hrvatskoj pa da se i obrazovanje prilagodi tome.

Fakulteti nude temelj u znanju, a sama priprema za tržište rada na osobnoj je razini. Bez vlastite inicijative za pripremu, volju za primjenom naučenog, niti jedan fakultet ne može samo kroz program pripremiti studenta za tržište. Tržište je široko i fakultet ne može pokriti samostalno tu širinu. Generalno, edukacija je u Hrvatskoj dobra, samo je na studentima da diplomu svojim radom brane i pokažu kvalitetu.

Učenicima i studentima trebalo bi prenijeti više praktičnih znanja. Uglavnom, osoba koja završi fakultet tek na svom prvom poslu stječe “prava” znanja, a naučeno na fakultetu samo je dobra podloga.

Imao sam priliku studirati i na FER-u i na Algebri pa sam okusio i privatni i javni fakultet. U kratkim crtama:
FER – profesori i asistenti imaju veliku razinu znanja, zahtijeva se velika količina samostalnog i/ili timskog rada (što je pozitivno, ako netko nije zaposlen paralelno), oprema je solidna, neke licence nisu kupljene (Matlab) pa se koriste slabiji programi, gradivo je zastarjelo, nema novih/traženih tehnologija kao što su ASP.NET, C#, Oracle server, Swift iOS development, itd. Ipak, uči se razmišljati kao inženjer, odnosno ide se više u dubinu i shvaća se kompletan opseg neke tematike (assembler, implementacija algoritama u C-u, dizajniranje gramatike programskog jezika, osjetno jača matematika, itd.)
ALGEBRA – profesori i asistenti imaju solidnu razinu znanja, malo manje truda je potrebno uložiti za polaganje samog predmeta, ali poželjno je samostalno dodatno proširiti gradivo kako bi se ipak bilo konkurentno na tržištu; oprema je vrhunska (Intel Core i7, SSD računala), licence pokrivaju sve Microsoftove alate, a s ostalima se ne radi (izuzeci su neki besplatni – NetBeans, itd.), gradivo je donekle u tijeku s potražnjom na tržištu, iako nedostaje, primjerice, PHP programiranje na programskom smjeru, gradivo je obrađeno bez posebnog zahtijevanja na razumijevanju onoga što se “događa ispod haube”, studente se uglavnom osposobljava da budu junior developeri, kojima je potrebno dosta prakse da počnu pisati siguran i kvalitetan kôd.

---

U nastavku donosimo pregled sveučilišta, fakulteta i visokih škola te pripadajućih smjerova na kojima trenutno u Hrvatskoj možete studirati informatiku. Izbor studija je nikada veći, a zanima li vas zasebno koji od programa, savjetujemo da posjetite web stranice fakulteta te sami potražite više detalja.

ČAKOVEC

Međimursko veleučilište u Čakovcu

  • Preddiplomski stručni studij Računarstvo

DUBROVNIK

Rochester Institute of Technology Croatia

  • Preddiplomski četverogodišnji stručni studij Informacijske tehnologije

Sveučilište u Dubrovniku

  • Odjel za elektrotehniku i računarstvo - Preddiplomski i diplomski studij Elektrotehničke i komunikacijske tehnologije u pomorstvu, Preddiplomski i diplomski studij Primijenjeno / Poslovno računarstvo

KRAPINA

Veleučilište Hrvatsko zagorje Krapina

  • Preddiplomski stručni studij Informatika

KRIŽEVCI

Sveučilište u Zagrebu

OSIJEK

Sveučilište u Osijeku

  • Elektrotehnički fakultet - Preddiplomski, stručni i diplomski studij Elektrotehnike, Preddiplomski i diplomski studij Računarstva, PDS Elektroenergetika, PDS Napredna komunikacijska tehnologija, PDS Procesno računarstvo, Doktorski studij Elektrotehnike
  • Odjel za matematiku - Preddiplomski studij Matematika i informatika, nastavnički smjer, Diplomski studij Matematika i računarstvo

PULA

Sveučilište u Puli

RIJEKA

Sveučilište u Rijeci

  • Odjel za informatiku - Preddiplomski i stručni studij Informatika, Diplomski studij Informatika (Nastavnički smjer informatike, Poslovna informatika, Informacijski i komunikacijski sustavi), PDS Informatika
  • Tehnički fakultet - Preddiplomski i diplomski studij računarstva, Preddiplomski i diplomski studij elektrotehnike, Doktorski studij iz područja tehničkih znanosti (polje Elektrotehnika)

Veleučilište u Rijeci

  • Preddiplomski stručni studij Informatika

SISAK

Sveučilište u Zagrebu

SPLIT

Sveučilište u Splitu

  • Ekonomski fakultet - Preddiplomski studij Poslovna ekonomija (smjer Informatički menadžment)
  • Prirodoslovno-matematički fakultet - Preddiplomski i diplomski studij Matematika i informatika, Preddiplomski i diplomski studij Informatika, Preddiplomski i diplomski studij Fizika i informatika, Preddiplomski i diplomski studij Informatika i tehnika

Visoka škola za menadžment i dizajn Aspira

  • Preddiplomski studij Računarstvo, smjer Programsko inženjerstvo

ŠIBENIK

Veleučilište u Šibeniku

  • Preddiplomski stručni studij Informatički menadžment

VARAŽDIN

Sveučilište Sjever

  • Elektrotehnika - Preddiplomski stručni studij elektrotehnike (smjer Automatizacija i Biomedicinska elektronika)
  • Multimedija, oblikovanje i primjena - Preddiplomski interdisciplinarni stručni studij Multimedija, oblikovanje i primjena

Sveučilište u Zagrebu

  • Fakultet organizacije i informatike - Stručni preddiplomski studij Primjena informacijske tehnologije u poslovanju, Preddiplomski studij Informacijski/poslovni sustavi, Diplomski studij Baze podataka i baze znanja, Diplomski studij Informacijsko i programsko inženjerstvo, Diplomski studij Informatika u obrazovanju, Diplomski studij Organizacija poslovnih sustava, PDS Upravljanje sigurnošću i revizijom informacijskih sustava, PDS Inženjerstvo i reinženjerstvo organizacija informacijskog doba, PDS Menadžment poslovnih sustava, Doktorski studij informacijske znanosti

VELIKA GORICA

Veleučilište Velika Gorica

  • Preddiplomski studij Održavanja računalnih sustava - Specijalistički stručni diplomski studij Informacijskih sustava

VIROVITICA

Visoka škola za menadžment u turizmu i informatici

  • Preddiplomski stručni studij Menadžment, smjer Informatički menadžment
  • Preddiplomski stručni studij Računarstvo, smjer Programsko inženjerstvo

ZABOK

Sveučilište u Zagrebu

ZAGREB

Rochester Institute of Technology Croatia

  • Preddiplomski četverogodišnji stručni studij Informacijske tehnologije

Sveučilište u Zagrebu

  • Fakultet elektrotehnike i računarstva - Preddiplomski i diplomski studij Elektrotehnika i informacijska tehnologija, Preddiplomski i diplomski studij Računarstvo, Diplomski studij Informacijska i komunikacijska tehnologija, PDS Transformatori, PDS Informacijska sigurnost, PDS Reguliranje tržišta elektroničkih komunikacija, PDS Željeznički elektrotehnički sustavi, Doktorski studij FER-a
  • Filozofski fakultet - Diplomski sveučilišni studij Informacijske znanosti (smjer Informatika)
  • Prirodoslovno-matematički fakultet - Preddiplomski i diplomski studij Fizika i informatika (nastavnički smjer), Preddiplomski i diplomski studij Matematika i informatika (nastavnički smjer), Preddiplomski i diplomski studij Računarstvo

Tehničko veleučilište u Zagrebu

  • Preddiplomski i diplomski stručni studij Elektrotehnika, Preddiplomski i diplomski stručni studij Informatika, Preddiplomski i diplomski stručni studij Računarstvo

VERN’

  • Preddiplomski studij Poslovna informatika, Diplomski studij IT menadžment

Visoka škola za informacijske tehnologije

  • Stručni preddiplomski studij Programiranje, Stručni preddiplomski studij Baze podataka i web-dizajn, Stručni preddiplomski studij Računalni sustavi i mreže, Stručni preddiplomski studij Informacijski sustavi, Specijalistički diplomski studij Programsko inženjerstvo i informacijski sustavi, Specijalistički diplomski studij Računalni sustavi, Specijalistički diplomski studij Ugradbena i prijenosna računala

Visoko učilište Algebra

  • Stručni preddiplomski studij primijenjenog računarstva, Stručni preddiplomski studij multimedijskog računarstva, Specijalistički diplomski stručni studij primijenjenog računarstva, Preddiplomski i diplomski studij Digitalni marketing

ZAPREŠIĆ

Veleučilište Baltazar

  • Preddiplomski studij Informacijske tehnologije

---

Pročitajte i što predstavnici nekih fakulteta i visokih škola govore o problematici informatičke edukacije u Hrvatskoj

Visoka škola za informacijske tehnologije

Studentima osiguravamo praksu na pravom mjestu

dr. sc. Milorad Nikitović, dekan
dr. sc. Milorad Nikitović, dekan

Studenti se općenito žale kako fakultete napuštaju nespremni za ono što ih čeka na tržištu. Što činite da im olakšate taj problem?
Bez znanja nema ni samopouzdanja. Kada studenti upisuju privatni studij informacijskih tehnologija, očekuju više praktičnih znanja i drugačiji pristup nego na državnim studijima. Trudimo se opravdati očekivanja. Cijeli naš studij koncipiran je tako da predavanja prate IT trendove. Broj studenata na predavanjima i auditornim vježbama smanjili smo kako bismo dobili što kvalitetnija znanja. Trudimo se studentima teoriju pretvoriti u praksu, nudeći im nekoliko poduzeća iz IT sektora, gdje svoja praktična znanja mogu primijeniti na realnim zadacima, problemima ili klijentima. Većina naših predavača ima vlastita privatna poduzeća ili rade u poduzećima gdje su svakodnevno u IT industriji, tako da studentima mogu dati preporuku za zaposlenje. Na zadnjoj godini studija, studenti moraju odraditi i praksu u poduzeću koje sami odaberu. Studenti tijekom čitavog studija dobivaju potrebna znanja u teoriji i praksi, ostatak je na njima samima.

Posebni ste i prema tome što svakom studentu dajete prijenosno računalo. Ostaje li im računalo u trajnom vlasništvu?
Prijenosno računalo nužno je za studiranje informacijskih tehnologija. Prilikom upisa na studij student mora imati sve uvjete kako bi mogao obavljati dužnosti i zadatke. U VsiTe-u studenti imaju pristup Internetu u svim prostorijama, na računalima dobivaju licencirane programe koje koriste na vježbama, a teoriju uče iz elektroničkih skripti preko svojih prijenosnika. Važno je napomenuti – svu literaturu i sve obavljane zadatke koje su učili, radili ili rješavali na vježbama, imaju na jednom mjestu i mogu im pristupiti, tj. podsjetiti se u svakom trenutku, jer gradivo koje uče iz godine u godinu se nadovezuje. Na tim računalima pišu završni rad i na kraju im računalo ostaje u trajnom vlasništvu.

 

Odjel za informatiku Sveučilišta u Rijeci

Noviteti već od sljedeće akademske godine

izv. prof. dr. sc. Patrizia Poščić, pročelnica
izv. prof. dr. sc. Patrizia Poščić, pročelnica

Je li informatička edukacija u Hrvatskoj zastarjela? Kako se vaš sveučilišni odjel bori protiv toga?
S obzirom na brzinu kojom se informatička struka razvija i mijenja, možemo reći da je edukacija u tom području u Hrvatskoj djelomično zastarjela. To je posljedica sporog mehanizma formalnog mijenjanja studijskih programa. Odjel za informatiku prati najnovija dostignuća u području IKT te kontinuirano uvodi nove metode i oblike rada, kao i nove izborne kolegije.
Kako se uskoro, u skladu s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom, očekuje usvajanje standarda kvalifikacija i standarda zanimanja, Odjel ubrzo planira svoje studijske programe uskladiti s tim standardima. Smatramo kako će se time unaprijediti kvaliteta obrazovanja i usvojenih kompetencija. Već od iduće akademske godine studenti mogu upisati izmijenjeni studijski program diplomskog studija informatike u kojem je najveća novina uvođenje stručne prakse te mogućnost izrade diplomskog rada tijekom cijelog zadnjeg semestra studija. Dodatno, osigurala se i veća mogućnost za mobilnost studenata koji diplomski rad i/ili stručnu praksu mogu realizirati na drugim sveučilištima preko Erasmus+ programa razmjene.

Zašto studirati na riječkom Odjelu za informatiku?
Odjel studentima daje sve potrebno osnovno znanje iz različitih programskih jezika, rada s različitim softverom i u različitim programskim okruženjima te ono najpotrebnije – kako ideju pretvoriti u kôd te nakon toga u konačni proizvod. Informatička oprema koju nudi naš Odjel je odlična; učionice su dobro opremljene, postoji mogućnost korištenja Appleove opreme, naprednih Adobeovih alata te raznih robota poput Arduina, Lego Mindstorma i Stemija. Profesori su odlični, strogi, no uvijek su tu ako nam zatreba pomoć i uvijek otvoreni za nove prijedloge i ideje, a teorijsko znanje potkrepljuju primjerima problema do kojih se dolazi u našoj struci. I ono najbitnije, Rijeka je studentski grad pa dobrog društva i zabave ne nedostaje. – dojmove prenose Otavio Aničić, predsjednik Studentskog zbora Odjela i Izabel Sušanj, zamjenica predsjednika Studentskog zbora Odjela.


RIT Croatia

Američka diploma na hrvatskom tlu

dr. sc. Kristina Marasović, voditeljica smjera
dr. sc. Kristina Marasović, voditeljica smjera

U Hrvatskoj je veliki problem iseljavanje mladih; čini li RIT nešto u smislu toga da ti mladi ne traže posao globalno, nego u Hrvatskoj?
Suština djelatnosti RIT Croatia je pružanje obrazovanja fokusiranog na razvoj karijera. Mnogo ulažemo u stvaranje okružja koje studentima pruža izravno primjenjivanje znanja i vještina, zasnovano na aktualnim tehnološkim trendovima. Cilj nam je pružiti što kvalitetnije obrazovanje te pripremiti studenta za tržište rada koje ga očekuje. Odabir poslodavca i tržišta – hrvatskog ili stranog – te time razvoj lokalne ili globalne karijere, odluka je koju donosi sam student.
Ono što svakako provodimo kroz Odjel za razvoj karijera, kontinuirani je rad na odnosima s poslovnom zajednicom na lokalnoj i globalnoj razini, kako bismo studente povezali s potencijalnim poslodavcima te s njima dogovarali stručne prakse ili ostale aktivnosti. Naš je zadatak pružiti kvalitetno obrazovanje, a država i poslodavci bi trebali osigurati atraktivno poslovno okruženje koje bi mlade stručnjake zadržalo u Hrvatskoj.

Što je posebnost studija Informacijske tehnologije / Web and Mobile Computing?
Četverogodišnji stručni preddiplomski studij Informacijske tehnologije / Web and Mobile Computing američki je studij koji obuhvaća sadržaje vezane uz osmišljavanje i razvoj različitih aplikacija, pri čemu se vodi računa o vizualnom dizajnu u izradi korisničkih sučelja kroz razumijevanje korisničkog iskustva.
Studij se u potpunosti izvodi na engleskom jeziku, a predmeti koji su ponuđeni u okviru tog studija u potpunosti su usklađeni s predmetima istoimenog studija na matičnom kampusu u Rochesteru. Studenti RIT Croatia mogu se odlučiti za nastavak ili dio studija na kampusu u Rochesteru ili Dubaiju te time stjecati vrijedno globalno iskustvo. U sklopu programa studenti odrađuju i stručnu praksu od čak 800 sati, što im daje neprocjenjivo iskustvo i omogućuje brži nastavak karijere. Nakon završetka studija, uz globalno prepoznatljivu američku diplomu, studenti dobivaju i hrvatsku diplomu.


Fakultet organizacije i informatike Varaždin

Aktivno brinemo o karijeri naših studenata

prof. dr. sc. Neven Vrček, dekan
prof. dr. sc. Neven Vrček, dekan

Vrlo je teško pronaći posao nakon studija. Imate li kakve projekte povezivanja studenata s poslodavcima na tržištu?
FOI je bio među prvim fakultetima u Hrvatskoj koji su uveli sustav stručne prakse na završnoj godini diplomskog studija kao obvezni dio kurikuluma, a ujedno bili smo među prvima koji su na instituciji osmislili i realizirali Centar za podršku studentima i razvoj karijera koji danas operativno i provodi stručnu praksu. Danas je, u koordinaciji s našim Centrom, uspostavljena baza od više od 500 poduzeća. Osim stručne prakse, s tim istim poduzećima realizirano je nekoliko uspješnih projekata, kao što su Tjedan karijera, okrugli stolovi s poslodavcima, pozvana predavanja, ali i odlasci naših studenata u studijske posjete poduzećima. U suradnji s poslodavcima, realizirano je i nekoliko vrlo uspješnih studentskih natjecanja.

Kakva je zapošljivost studenata FOI-ja?
Bez obzira na studij, bilo da je riječ o informatičkom studiju ili studiju Ekonomika poduzetništva, koji se također izvodi na FOI-ju, podaci iz FOI-jeve baze diplomanata pokazuju kako se naši završeni studenti zapošljavaju već u prvih šest mjeseci. S obzirom na sustav stručne prakse, poslodavci su već unaprijed upoznati s profilom studenata, koji u gotovo 50% slučajeva ostaju u poduzećima gdje su i obavljali stručnu praksu. Takav pozitivan trend naročito je prisutan kod naših informatičara, koji i prije završetka studija uspješno pronalaze svoj prvi posao.


Visoko učilište Algebra

Učimo studente da se prilagode promjenama

dr. sc. Mislav Balković, dekan
dr. sc. Mislav Balković, dekan

Tehnologija se mijenja munjevitom brzinom. Prilagođavate li program rada promjeni tehnologije i kako?
Iako se promjene u tehnologiji često čine više evolucijskim kad ih pogledate u kratkom razdoblju, u pojedinim područjima uistinu možete zaključiti da je došlo do revolucionarnih promjena. I studijski programi u ovom području stoga moraju držati korak i pratiti sve ove promjene jer želimo da naši studenti završavaju studij s konkretnim i primjenjivim znanjima o aktualnim tehnologijama te s dubinskim razumijevanjem trendova u razvoju IT-a i digitalnog marketinga.
U skladu s time, svi naši programi redovno se osvježavaju kako se razvija i tehnologija. Studij multimedijskog računarstva nedavno je dobio znatno nadopunjene kolegije iz razvoja računalnih igara, programsko inženjerstvo dopunjeno je dodatnim kolegijima robotike i IoT-a, a redovito prilagođavamo i druge studijske programe te uvodimo nove. Rezultat svega je da je Algebra ove akademske godine rasla čak 32% u broju brucoša u odnosu na prethodnu godinu.

Kako vidite poziciju visokoobrazovnih ustanova i njihovu odgovornost prema studentima u vremenu izrazito brzih tehnoloških i društvenih promjena?
Naši studiji su usmjereni na dva cilja – naučiti studente tehnologiju i udahnuti im dio vrijednosti u koje i sami vjerujemo. Radi se prije svega o osobnoj odgovornosti, važnosti stalnog učenja i kulturi rada, vrijednostima koje su izgradile najveće nacije i najuspješnija gospodarstva svijeta. Nažalost, radi se isto tako o vrijednostima koje danas u našem društvu nisu prepoznate i dovoljno prihvaćene, i koje je lako previdjeti.
Vjerujemo da će školovanje koje studenti prolaze kod nas biti samo jedna stepenica na putu izgradnje njihove karijere i trudimo se kroz njega osvijestiti potrebu stalnog učenja. Učiti se može samo onda kada barem malo izađete iz okvira u kojem se osjećate sasvim ugodno i gdje vam je sve poznato. Darwinov zaključak govori kako ne uspijevaju najsnažniji ili najinteligentniji, nego oni koji se najbolje prilagođavaju promjenama. To je, ukratko, naše shvaćanje uloge visokog obrazovanja i razlog velikoj uspješnosti naših studenata.