Postoji li rizik da nas friteze na vrući zrak i pametni kućanski uređaji špijuniraju?
Britanski portal Which?, posvećen zaštiti potrošača, ispitao je koliko smo izloženi prikupljanju podataka kad je riječ o pametnim kućanskim uređajima, pa prikupio brojne dokaze o tome
U svojem je nedavnom istraživanju britanska udruga za zaštitu potrošača Which?, s pratećim internetskim portalom, prikupila dokaze o tome da pametni kućanski uređaji, danas sveprisutni u modernim kuhinjama, pretjerano prikupljaju podatke o korisnicima i šalju ih na udaljene poslužitelje. Njihovi su istraživači dokazali da takvo prikupljanje podataka premašuje potrebe koje ti uređaji imaju tijekom rada i da nije nužno za njihovo funkcioniranje. To implicira da se podaci nakon prikupljanja možda prodaju trećim stranama u marketinške svrhe.
Which? je analizirao jednu od najpopularnijih kategorija kućanskih uređaja u posljednje vrijeme, friteze na vrući zrak (air fryere), za koje su dokazali da prikupljaju podatke o lokaciji te traže dozvole za snimanje zvuka na povezanim mobitelima, bez navedenog razloga za to. Testiranjem su bile obuhvaćene tri "pametne" friteze proizvođača Xiaomi i Aigostar.
Prekomjerno prikupljanje podataka
Pokazalo se da je Xiaomijeva aplikacija za upravljanje tim uređajima povezana na oglašivačke mreže Facebooka i TikToka, odnosno da im može dojaviti lokaciju i detalje o korisniku, s ciljem preciznijeg oglašavanja. Aigostarova aplikacija prikupljala je podatke o spolu i dobi korisnika, ponovno bez jasnog razloga, ali unos tih podataka nije obavezan. Sva tri analizirana proizvoda su kroz svoje aplikacije slala prikupljene podatke na poslužitelje u Kini, što je i navedeno u njihovoj politici privatnosti. Which? ne ulazi detaljnije u analizu onoga što se s tim podacima naknadno događa.
Osim friteza analizirali su i niz pametnih televizora, satova i zvučnika, za koje se prije može očekivati da će prikupljati podatke – pa je i pokazano da dosta njih koristi trackere povezane s oglašivačkim mrežama i da gotovo svi prate točnu lokaciju na kojoj se koriste. "Naše istraživanje pokazuje kako proizvođači pametnih tehnologija i tvrtke s kojima surađuju trenutno mogu prikupljati podatke od potrošača, naizgled bezobzirno, a to se često radi s malo ili nimalo transparentnosti", poručuju iz ove organizacije, potičući britanske regulatore na donošenje pravila, sličnih europskom GDPR-u, kojima bi se takvo ponašanje moglo kontrolirati.
Tamošnji regulator zadužen za privatnost podataka, Information Commissioner’s Office (ICO), najavio je da će u proljeće 2025. godine objaviti nova pravila za proizvođače pametnih uređaja, koja se tiču ovakvih riskantnih praksi. Kompanije obuhvaćene istraživanjem također su se oglasile i poručile da ne prodaju korisničke podatke, da su određene funkcionalnosti vezane samo za kinesko tržište te da svojim korisnicima daju mogućnost transparentnog uvida u korištene podatke i njihovo brisanje – što je također u skladu s pravilima EU.
Which? zaključuje da su određene prakse pretjerane i da prekomjerno prikupljanje podataka izlaže korisnike nepotrebnim rizicima, pogotovo kad je riječ o inozemnom skladištenju njihovih podataka.