AI koristi naše osobne podatke, no većina nas još ne mari pretjerano za to
U sklopu obilježavanja Europskog dana zaštite osobnih podataka AZOP je u Zagrebu upriličio okrugli stol na temu "Što nam donosi umjetna inteligencija", na kojem su sudjelovali domaći stručnjaci

Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) svečano je obilježila Europski dan zaštite osobnih podataka prigodnom konferencijom i okruglim stolom na temu isprepletenosti problematike zaštite osobnih podataka i umjetne inteligencije. Događaj je otvoren prigodnim obraćanjima direktora Agencije Zdravka Vukića, a potom su se nazočnima kratko obratili i Andrea Čović Vidović, zamjenica voditeljice Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, saborski zastupnik i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Maksimilijan Šimrak te naposlijetku i ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.
Nakon uvođenja GDPR-a u punu primjenu, 2018. godine, najveći izazov u području zaštite osobnih podataka svakako će biti implementacija nove europske Uredbe o umjetnoj inteligenciji, koja će na snagu stupati postupno. Već u veljači tako će se početi primjenjivati njezine odredbe o zabrani alata koji donose neprihvatljiv rizik, što uključuje i obradu osobnih podataka. Stoga je tema današnje konferencije vrlo aktualna, ali i iznimno bitna za zaštitu temeljnih sloboda i prava pojedinaca.
AI i osobni podaci
Središnji je događaj bila panel diskusija na temu "Što nam donosi umjetna inteligencija", kojom je moderirala Anamarija Mladinić iz AZOP-a. Sudjelovali su profesor Robert Kopal, stručnjak za AI i voditelj AI tima iz Sofascorea, Karlo Knežević, odvjetnik Stefan Martinić, Tomislav Vazdar, član upravnog odbora udruge CroAI te Marko Đuričić, pravni stručnjak iz tvrtke Visage Technologies.
Profesor Kopal istaknuo je da trenutačno u bazi poznatih rizika, koje donosi umjetna inteligencija, postoji preko 770 poznatih rizika – poput halucinacija, pristranosti, stvaranja štetnih sadržaja i sličnih. Unatoč tome, o njima se i dalje vrlo slabo govori, a i dalje se minimalno obrađuju u obrazovnom procesu. Jedno od rješenja jest uvođenje kritičkog mišljenja u obrazovanje, jer će ono biti ključno za korištenje, ali i razumijevanje rezultata i informacija koje AI izbacuje.
S uma ne treba smetnuti i brojne izazove u pogledu lažiranja usklađenja modela, u već dokazanim i višestruko dokumentiranim slučajevima, ali i sve većeg korištenja sintetičkih podataka za njihovo treniranje. Bez ljudski generiranih podataka za trening svijet bi mogao ostati već sljedeće godine, smatra Kopal, naglašavajući i da korištenje osobnh podataka također spada u poznate rizike.
Kad je riječ o praksi, tu je predstavnik Sofascorea istaknuo da su se oni već prije desetak godina odredili prema tome da im osobni podaci nisu potrebni kao takvi, već primarno kao pseudoanonimizirani i obrađivani u klasterima. Obrada osnovnih osobnih podataka provodi se uz prikupljene potrebne privole, služi primarno za prilagodbu sadržaja te posljedično zadržavanje korisnika na platformi. No, postavljeno je i pitanje jesu li anonimizirani podaci ipak privatni te može li se njihovom analizom doći do osjetljivih osobnih podataka o pojedinačnim korisnicima.
Iskustva iz domaće prakse
S pravne strane, Martinić se osvrnuo na pojam legitimnog interesa obrade podataka u sferi umjetne inteligencije, koji može biti jednako "snažan" pravni temelj za obradu podataka kao i davanje privole korisnika. Za to je potrebno osigurati da je taj legitiman interes zakonit, nužan i uravnotežen, odnosno da ne narušava prava građana čiji se podaci obrađuju. Primjer za to jest utvrđivanje kreditne sposobnosti, za što se sve češće koriste AI alati, a što može značajno utjecati na brojne aspekte života ljudi, čiji se podaci pritom obrađuju.
Hrvatska ima preko 130 AI startupa, istaknuto je na panelu. Svi oni ovise o velikim količinama podataka, a tu se pojavljuju izazovi kao što je, primjerice, implementacija "prava na zaborav" – jer je vrlo teško AI modelima "zaboraviti" informacije na kojima su trenirani. Predstavnik udruge CroAI potvrdio je da se domaće AI kompanije susreću sa svim ranije spomenutim izazovima. U određenim situacijama tu im može pomoći i AZOP svojim savjetima i tumačenjima pripadajućih regulativa.
O konkretnim primjerima iz poslovnog govorio je i službenik za obradu podataka u Visage Technologiesu, kompaniji koja, među ostalim, razvija sustave za autonomnu vožnju. Provedba svega navedenoga u praksi uključuje razne stručnjake, od programera do pravnika te isto tako vlastita i vanjska softverska rješenja, kako bi se poslovanje uskladilo sa svim važećim propisima na različitim tržištima na kojima posluju, rekao je Đuričić.
Zaključno, istraživanje provedeno u Hrvatskoj pokazalo je da je 50% građana svjesno da se njihovi osobni podaci obrađuju u raznim primjenama umjetne inteligencije, no velika većina njih za to ne mari – pa je očito da je potrebno građane obrazovati i upoznati s opasnostima te potrebama zaštite vlastitih osjetljivih podataka, o čemu svijest i dalje nije na visokoj razini.