Japanski geoekolog i skladatelj skladao je melodiju za gudački kvartet koristeći sonificirane klimatske podatke. Šest minuta dugačka skladba, "Gudački kvartet br. 1 Polar Energy Budget", temelji se na više od 30 godina satelitski prikupljenih klimatskih podataka s Arktika i Antarktika i želi privući pozornost na to kako klimu pokreću ulaz i izlaz energije na polovima. Detalji tog pothvata objavljeni su u časopisu iScience u sklopu šireg istraživanja veza između umjetnosti i znanosti.

'Muzifikacija' podataka

"Nadam se da ovaj rukopis označava prekretnicu, prijelaz iz ere u kojoj samo znanstvenici barataju podacima u doba u kojem umjetnici mogu slobodno koristiti podatke za izradu svojih djela", kaže skladatelj Hiroto Nagai sa Sveučilišta Risshou.

Nagai smatra da glazba, za razliku od zvuka, izaziva emocionalnu reakciju i tvrdi da "muzifikacija" (za razliku od sonifikacije) podataka zahtijeva određenu intervenciju skladatelja kako bi se izgradila napetost i dodala dinamika. Zbog toga si je Nagai sad uzeo malo više slobode u usporedbi s prethodnim glazbenim uradcima temeljenim na podacima.

Zvukovi s četiri lokacije

"Dosad nije bilo objavljenih pokušaja i otvorenih rasprava o skladanju glazbe temeljene na sonifikaciji niti pokušaja demonstracije metodologije potrebne za namjerno utjecanje na emocije publike umjetničkim djelom", otkriva Nagai koji se prilikom komponiranja koristio programom za sonificiranje podataka o okolišu, dodjeljujući razne zvukove različitim vrijednostima podataka. 

Javno dostupni podaci prikupljeni su s četiri polarne lokacije između 1982. i 2022.: mjesta za bušenje jezgri leda u grenlandskom ledenom pokrivaču, satelitske postaje u norveškom arhipelagu Svalbard te dviju japanskih istraživačkih postaja na Antarktiku (Showa i Fuji). Za svako od mjesta Nagai je koristio podatke o mjesečnim mjerenjima kratkovalnog i dugovalnog zračenja, oborina, površinske temperature i debljine oblaka.

Transformacija zvukova

U sljedećem koraku transformirao je ovu zbirku zvukova u glazbenu kompoziciju za klasični gudački kvartet: dvije violine, violu i violončelo.

Ovaj proces je uključivao brojne korake, uključujući manipulaciju visinom tona različitih podatkovnih točaka i dodjeljivanje dijelova podataka različitim instrumentima, preklapanje odlomaka stvorenih iz različitih podataka i uvođenje glazbenih tehnika sviranja kao što su pizzicato i staccato. Nagai je intervenirao dodavanjem ritma, namjernim uklanjanjem određenih zvukova i uvođenjem rukom pisanih dijelova koji nisu bili izvedeni iz podataka.

Širenje znanosti putem glazbe

Nagai kaže da, za razliku od grafičkih prikaza podataka, glazba izaziva emocije prije intelektualne znatiželje i sugerira da bi uporaba grafičkih i glazbenih prikaza podataka u kombinaciji mogla biti još snažnija.

"Glazba snažno privlači pažnju publike, dok grafički prikazi umjesto toga zahtijevaju aktivno i svjesno prepoznavanje. A sve to otkriva potencijal širenja znanosti o Zemlji putem glazbe", zaključuje Nagai.