Živimo u vremenima velikih kriza i pred nama se otvara niz nepoželjnih scenarija, zajednički je stav istraživača iz cijelog svijeta koji su se okupili u Ženevi na prvom u nizu skupova posvećenih "Predviđanju budućnosti mira i rata". Njihov je cilj na vrijeme uočiti i upozoriti na moguće buduće krize, ali i pronaći rješenja kako bi se one izbjegle.

Prva radionica u Ženevi

Projekt podupiru Ženevska zaklada za predviđanje znanosti i diplomacije (GESDA), Ženevski centar za sigurnosnu politiku (GCSP) i Škola za međunarodne i javne poslove Sveučilišta Columbia (SIPA).

Prva radionica, održana iza zatvorenih vrata, bila je usmjerena uglavnom na prepoznavanje načina na koje bi se takva vrsta predviđanja mogla dogoditi, objasnila je Sirkka Heinonen, profesorica studija budućnosti na finskom Sveučilištu Turku. Sljedeće radionice održat će se u New Yorku i Ženevi i bit će posvećene specifičnim područjima čiji bi razvoj mogao dramatično promijeniti tijek ljudske povijesti.

Predviđanje događaja

Ovaj think tank želi stvoriti sustav za predviđanje događaja godinama, pa čak i desetljećima unaprijed, i potom savjetovati donositelje odluka kako da donesu odluke s boljim dugoročnim ishodima.

"Iako se čini logičnim, ovaj projekt uopće nije pokrenut ratom u Ukrajini; riječ je o nečemu daleko više strukturalnom", objašnjava bivši podtajnik UN-a za očuvanje mira Jean-Marie Guéhenno, trenutačno voditelj SIPA-inog Kent programa za rješavanje sukoba. "Važno je usmjeriti pozornost na stvari o kojima građani još ne razmišljaju."

Ogromni izazov

U vrijeme brzih i radikalnih promjena koje su često složene i međusobno povezane, predviđanje razvoja mjesecima, a kamoli godinama unaprijed, ogroman je izazov. Stručnjaci tako ukazuju na sve veću koncentraciju moći među tvrtkama koje upravljaju našim podacima i odluke koje bi se mogle poduzeti kako bi se to područje bolje reguliralo.

Sudionici skupa upozorili su i na bezbroj mogućnosti i rizika povezanih s brzim razvojem UI, uključujući pojavu robota ubojica i osjećajne umjetne inteligencije. Budemo li predugo čekali na propise koji će regulirati područje umjetne inteligencije, uskoro će "biti prekasno".

"ChatGPT je mali krumpir"

Švicarski veleposlanik za znanstvenu diplomaciju Alexandre Fasel dotaknuo se ChatGPT-a i poziva na moratorij dok se ne razmatraju njegove implikacije. Takvi pozivi su "živi dokaz da nam treba instrument za predviđanje", rekao je upozoravajući da je "ChatGPT mali krumpir u usporedbi s onim što dolazi". Tema je zapravo bezbroj, a kvantna revolucija i napredna umjetna inteligencija samo su neke od njih.

Što nas sve čeka

U sljedećim godinama, kažu znanstvenici okupljeni oko ove inicijative, čeka nas ubrzani razvoj računalstva inspiriranog mozgom, neuromorfnih sustava i neuromorfnog benchmarkinga, biološkog računalstva, programabilne biosinteze, proširene stvarnosti, kolektivne inteligencije i kolektivne spoznaje, primjene genetskog inženjeringa na ljudima, sintetskih organizama, hibridnih organoida, eko-regeneracija i geoinženjeringa, kao i sučelja mozak-stroj, računalne diplomacije i prediktivnog održavanja mira.

Promišljanje budućnosti

Da smo prije dva desetljeća ozbiljno promišljali o tehnologiji i o tome što bi nam ona mogla donijeti u budućnosti, složili su se sudionici skupa, "možda ne bismo bili toliko iznenađeni današnjim utjecajem Facebooka, jer bi politički čelnici mogli vidjeti njegov razorni potencijal".

A kako bismo razumjeli kakav bi razvoj mogao biti pred nama, ključno je identificirati promjenjive strukture moći, smatra Fasel. Velike podatkovne kompanije poput Microsofta, Googlea i Amazona stekle su veću moć od mnogih država. Ključno je pitanje tko će, kako i pod čijom kontrolom držati te nove centre moći i upravljati prikupljenim podacima.