Isplativost dizalica topline: Razbijamo mitove o visokim troškovima i malim uštedama

Iako početna ulaganja mogu djelovati visoko, moderni uređaji s visokim koeficijentom učinkovitosti demantiraju kuloarske priče o neisplativosti te donose značajne uštede na energentima

Bug.hr srijeda, 10. prosinca 2025. u 06:30

Premda su dizalice topline već godinama na tržištu i redovito se pokazuju kao isplativo te ekološki prihvatljivije rješenje za grijanje doma i poslovnih prostora, mnogi kupci i dalje oklijevaju pri odluci o njihovoj ugradnji. Općenito, glavni razlog za dileme najčešće leži u percepciji visokih početnih troškova te sumnji u stvarnu isplativost takve investicije. No, ako se pogledaju dugoročni podaci te analizira efikasnost novih, modernih sustava, dobiva se daleko pozitivnija slika – pa ćemo pokušati razbiti najčešće mitove te vam olakšati odluku o ugradnji dizalice topline, za slučaj da se trenutačno dvoumite oko toga.

Mit #1: Dizalice topline su neisplative

Jedan od najčešćih mitova s kojima se potrošači susreću u javnom prostoru jest tvrdnja da su dizalice topline preskupe i da se njihova ugradnja zapravo ne isplati. Iako je činjenica da početna investicija može biti viša u usporedbi s ugradnjom tradicionalnih sustava grijanja, analiza dugoročnih troškova pokazuje sasvim drugačiju sliku. Kad se u obzir uzmu drastično manji računi za energiju tijekom više godina korištenja, ukupni troškovi posjedovanja takvog sustava značajno se smanjuju, čineći ga ekonomski opravdanim izborom.

Analiza isplativosti

Uzmemo li kao baznu količinu utrošene energije za grijanje 18.000 kWh na godinu, za dobro izoliran dom površine 100-150 m2 u Hrvatskoj, prema trenutačnim cijenama energenata, dobivamo sljedeću kalkulaciju, koja uspoređuje grijanje putem dizalice topline, plina i klasičnog električnog grijanja:

Izvor grijanja Učinkovitost Cijena energije Procijenjeni godišnji trošak Godišnja ušteda
Dizalica topline COP = 4 0,15 €/kW (Električna energija) 675 € ---
Plinski bojler Faktor gubitka 1,05 50 €/MWh (Plin) 945 € 270 (28,5%)
Klasično električno grijanje COP = 1 0,15 €/kW (Električna energija) 2.700 € 2.025 € (75,0%)

Mit #2: Uštede su minimalne

Drugi rašireni mit sugerira da su uštede pri prelasku na dizalice topline minimalne te da se kreću u rasponu od samo 10 do 15 posto. Međutim, tehnološki napredak modernih uređaja, kao što je LG Therma V R290 Monobloc, u potpunosti opovrgava tu tezu. Ključni faktor u ovoj računici je COP (Coefficient of Performance), odnosno koeficijent učinkovitosti.

Što je COP?

Coefficient of Performance (COP) tehnički je pokazatelj koji definira omjer između proizvedene toplinske energije i utrošene električne energije. U praksi, ova vrijednost govori korisniku koliko kilovatsati topline dobiva za svaki plaćeni kilovatsat utrošene struje, pri čemu viši broj uvijek označava bolju učinkovitost sustava.

Dok klasični električni radijatori i slična rješenja imaju COP vrijednost od 1 jer ulaznu energiju izravno pretvaraju u toplinu, moderne dizalice topline redovito postižu vrijednosti između 3 i 5. To znači da su ovi uređaji i do 500% učinkovitiji od konvencionalnih grijalica – tomu je tako jer dizalice većinu energije zapravo ne troše iz mreže, već je "besplatno" preuzimaju iz okoliša.

Pojednostavljeno: princip rada dizalice topline
Pojednostavljeno: princip rada dizalice topline

Vrijednost COP-a nije statična, već oscilira ovisno o radnim uvjetima, a prvenstveno ovisi o razlici temperature između vanjskog izvora i željene temperature u domu. Tako će COP biti manji u slučaju da dizalica zagrijava vodu na visoku temperaturu (55°C) za radijatore nego u slučaju zagrijavanja na nisku temperaturu (35°C) za podno grijanje. LG-jev sustav Therma V R290 Monobloc spada, pak, u standardizirani energetski razred A+++ za oba scenarija korištenja, pa će time i uštede biti značajnije.

Stvarna snaga uštede

Za kućnu upotrebu, dizalice topline s vrijednošću koeficijenta COP iznad 3 smatraju se dobrim izborom, dok se modeli koji dosežu vrijednosti iznad 4,5 ili 5 smatraju vrhunskima. Najčešće je to slučaj kod geotermalnih sustava, no u ovom članku možete vidjeti da postoje i dizalice topline tipa zrak-voda, koje postižu tu razinu učinkovitosti.

Zahvaljujući visokom koeficijentu učinkovitosti, kućanstvo koje zamijeni plinsko grijanje dizalicom topline može očekivati smanjenje godišnjih troškova grijanja za čak 30 do 50 posto. Konačni postotak uštede ovisit će o nizu faktora, uključujući kvalitetu toplinske izolacije objekta, klimatske uvjete u kojima se nekretnina nalazi, cijene energenata te navike samih korisnika.

Spomenuti LG-jev model Therma V R290 Monobloc, zahvaljujući kompaktnom sustavu koji integrira (podno ili klasično) grijanje i pripremu tople vode, postiže COP od 4 i više, odnosno omjer uloženog i dobivenog koji konvencionalni sustavi ne mogu postići. Njegova učinkovitost dolazi do izražaja čak i pri niskim vanjskim temperaturama, što je ključno za pouzdanost grijanja tijekom hladnijih mjeseci, a samim time sustav postaje prihvatljiva alternativa za uštedu kućanstvima iz svih dijelova Hrvatske.

Dugoročna ekonomska održivost

Zaključno, u usporedbi prosječne potrošnje u kućanstvu veličine od 100 do 150 kvadratnih metara, dizalica topline troši znatno manje primarne energije od sustava na plin ili klasičnih električnih grijalica, upravo zbog sposobnosti da višestruko uveća uloženu električnu energiju pretvarajući je u toplinu.

Osim same tehnologije grijanja, na isplativost dizalice topline utječe i način upravljanja. Ovaj model nudi opciju pametnog upravljanja i daljinskog nadzora, čime se korisnicima omogućuje precizna kontrola rada uređaja i eliminacija nepotrebne potrošnje energije. Dizalice topline, dakle, nisu isključivo ekološki prihvatljiv izbor, već predstavljaju i ekonomski racionalnu odluku.

Iskombinirate li pravilnu instalaciju, optimizirate korištenje, a pritom odaberete i kvalitetan uređaj, kao što je LG Therma V R290 Monobloc, rezultirat će to značajnim smanjenjem režijskih troškova. Zaboravite, dakle, na mitove o neisplativosti – iz podataka je jasno da ovakvi sustavi omogućuju kućanstvima da, uz doprinos očuvanju okoliša, dugoročno ostvare konkretne financijske uštede.