Američki ured za intelektualno vlasništvo: AI sadržaj se može zaštititi ako iza njega stoji čovjek
Američki je regulator promijenio svoj raniji stav, kojim su isključivali bilo zaštitu djela nastalih uz pomoć AI-ja. Po novome, AI djela se mogu zaštititi, ali samo ako je čovjek značajno sudjelovao u njihovoj izradi

Agencija koja se bavi zaštitom autorskih prava u SAD-u, U.S. Copyright Office, objavila je drugi dio svojeg izvješća i stavova u pogledu zaštite sadržaja nastalih uz pomoć generativne umjetne inteligencije. Prvi dio tog izvješća bio je objavljen prošloga ljeta i bavio se tada aktualnom temom digitalnih replika u filmskoj industriji. Ovaj sada objavljeni dokument osvrće se na djela nastala uz pomoć GenAI-ja i mogućnosti njihove zaštite kao originalnih autorskih djela.
Ured za intelektualno vlasništvo piše da su ovime dodatno osnažili dosadašnje principe zaštite i uvjeravaju da je američko zakonodavstvo koje se bavi autorskim pravima dovoljno fleksibilno kako bi se primjenjivalo i na nove tehnologije, poput alata koji omogućavaju stvaranje teksta, slika ili videa. Zaključak Ureda jest da se bilo koje AI djelo može zaštititi u pogledu autorskih prava, ali samo ako je u njegovoj izradi u značajnijoj mjeri sudjelovao čovjek.
Ljudska kreativnost središnji je čimbenik
Takvo tumačenje pozdravili su prije svega holivudski filmaši i ostali kreatori audiovizualnih djela, koji se sve češće koriste alatima umjetne inteligencije, primjerice u postprodukciji filmova ili za izradu reklama. Oni su se, naime, plašili da bi samo sudjelovanje umjetne inteligencije u tom procesu moglo značiti da se njihova autorska djela ne mogu više opisati kao izvorna i samim time imati dovoljnu zaštitu.
Međutim, Copyright Office tu postavlja značajnu distinkciju: Ako je ljudski rad zamjetan dio AI sadržaja ili čovjek načini značajne prerade ili kreativne dorade na AI djelo, takvi radovi smatraju se njegovim (ljudskim) autorskim djelom. Ukratko, TV emisije, književnost, vizualna umjetnost, film, glazba, pa čak i softver – ako ih je izradio čovjek uz pomoć AI-ja, mogu se štititi kao intelektualno vlasništvo.
"Čisto upisivanje prompta" u neki AI alat, pak, ne smatra se autorskim djelom, nije dovoljno za potvrdu intelektualnog vlasništva, pa sadržaj generiran na taj način, bez značajnog dodatnog ljudskog upliva, nije podložan zaštiti. Korištenje AI alata kao pomoći, a ne za zamjene za ljudsku kreativnost, ne utječe na dostupnost zaštite autorskih prava na rezultate – stoji u izvješću. Promjena je to stava istog Ureda otprije dvije godine, kada su službeno tumačili da umjetna inteligencija ni na koji način ne može stvarati djela koja se štite kao intelektualno vlasništvo.
Posljednji, nadolazeći treći dio izvješća bavit će se pravnim implikacijama treniranja modela umjetne inteligencije na zaštićenim autorskim djelima, što je već predmetom niza polemika, ali i sudskih procesa. Tim bi dokumentom trebala biti pokrivena i preostala pitanja, uključujući licenciranje sadržaja i odgovornost za njegovo korištenje.