Velike internetske platforme uskoro će u Europskoj uniji morati poštivati novi set pravila, nazvan Akt o digitalnim tržištima. Ovaj zajednički propis stupa na snagu 1. studenoga, a ima za cilj okončati nepoštene prakse poduzeća koja se bave digitalnim uslugama na području Europske unije i kojima mogu utjecati na živote građana i poslovanje kompanija.

Propis za velike

Akt o digitalnim tržištima odnosi se na tek manji broj velikih kompanija, tj. samo na one koje EU opisuje kao "nadzornike pristupa". To su u pravilu digitalne platforme i društvene mreže koje osiguravaju bitnu vezu između poslovnih korisnika i potrošača, i imaju vrlo snažan tržišni položaj. On im može omogućiti da sami određuju pravila, zbog čega pojedini korisnici i tvrtke mogu biti oštećeni.

Kako bi ušli u tu kategoriju, digitalni "divovi" moraju zadovoljiti nekoliko kriterija: biti dovoljno veliki da utječu na tržište EU i poslovati u najmanje tri zemlje članice; imati preko 45 milijuna mjesečno aktivnih korisnika ili preko 10 tisuća poslovnih korisnika u EU; držati takav čvrst i trajan položaj najmanje kroz tri posljednje godine.

Popis zabranjenih praksi

U Aktu o digitalnim tržištima utvrđen je popis dopuštenih i zabranjenih poslovnih praksi koji će nadzornici pristupa morati primjenjivati u svakodnevnom poslovanju kako bi se osigurala pravednost i otvorenost digitalnih tržišta.

Primjena i kazne

Početkom primjene Akta o digitalnim tržištima, 1. studenoga, počinje teći razdoblje od 6 mjeseci koje je platformama ostavljeno za prilagodbu na nova pravila. Razdoblje provedbe započinje, dakle, 2. svibnja 2023. godine. Nakon toga će svi oni iz kategorije "nadzornika pristupa" morati o svojim aktivnostima i uslugama obavijestiti Komisiju, koja će do 6. rujna 2023. odlučiti tko sve ulazi u tu kategoriju. Finalna prilagodba novim propisima morat će se obaviti do 6. ožujka 2024.

Kako bi osigurala pravilnu provedbu novih pravila iz Akta o digitalnim tržištima i njihovu usklađenost s dinamičnim digitalnim sektorom, Europska komisija može provesti istragu. Ako nadzornik pristupa ne poštuje nova pravila, Komisija mu može izreći novčanu kaznu do najviše 10% njegova ukupnog prometa na svjetskoj razini u prethodnoj financijskoj godini ili do najviše 20% u slučaju ponovnog nepoštovanja pravila.

Ako je potrebno, povrh kazni se, kao krajnje rješenje mogu odrediti i nefinancijske korektivne mjere. To mogu primjerice biti mjere kojima se nastoji promijeniti ponašanje te strukturne korektivne mjere, npr. prodaja (dijelova) poduzeća.

"Aktom o digitalnim tržištima iz temelja se mijenja digitalni krajolik. EU je proaktivna kad je riječ o osiguravanju pravednih i transparentnih digitalnih tržišta s mogućnošću neograničenog tržišnog natjecanja. U rukama malog broja velikih poduzeća velika je tržišna snaga. Nadzornici pristupa koji su zauzeli čvrst položaj na digitalnim tržištima morat će dokazati da se pošteno natječu. Pozivamo sve potencijalne nadzornike pristupa, njihove konkurente ili organizacije potrošača da s nama razgovaraju o tome kako najbolje provesti Akt o digitalnim tržištima", poručila je izvršna potpredsjednica Komisije Margrethe Vestager.