Protiv greenwashinga: proizvođači će u EU morati potkrijepiti svoje "zelene" tvrdnje
Prije nego što potrošačima iznesu bilo koju vrstu tvrdnje o prihvatljivosti proizvoda za okoliš, tu će tvrdnju morati neovisno provjeriti i potkrijepiti znanstvenim dokazima, najavljuje EU
Praksa poznata kao greenwashing obuhvaća pretjerivanje u isticanju ekološki prihvatljivih karakteristika proizvoda i usluga, a najčešće se pojavljuje kada tvrtke, u marketinške svrhe, pokušavaju javnost uvjeriti da su njihove aktivnosti bolje za zaštitu okoliša nego što su to u stvarnosti. Ta praksa nije rijetkost, pa je došla i pod povećalo Europske komisije, koja je prošloga tjedna predložila zajedničke kriterije protiv manipulativnog zelenog marketinga i zavaravajućih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš.
Ravnopravni uvjeti
U istraživanju Komisije iz 2020. godine istaknuto je da je 53,3% ispitanih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš u EU-u bilo nejasno, zavaravajuće ili neutemeljeno, a njih 40% nepotkrijepljeno. To ih je navelo na izradu novih zajedničkih pravila o manipulativnom zelenom marketingu.
Prijedlogom Direktive o zelenim tvrdnjama potrošači će dobiti veću jasnoću, tj. veću pouzdanost da će, kad se nešto prodaje kao "zeleno, doista i biti "zeleno", poručili su iz Komisije. Koristi će imati i poduzeća, jer će potrošači lakše prepoznati i nagraditi ona koja stvarno rade na poboljšanju okolišne održivosti svojih proizvoda. Tako će zaista "zelene" kompanije moći povećati prodaju, umjesto da se snalaze u nepoštenom tržišnom natjecanju.
Pouzdane, usporedive i provjerljive informacije
U skladu s novim prijedlogom, kad poduzeća odluče iznijeti tvrdnju o prihvatljivosti svojih proizvoda ili usluga za okoliš, morat će poštovati minimalne norme za potkrepljivanje i priopćavanje tih tvrdnji.
Prijedlog je usmjeren na izričite tvrdnje, na primjer: "majica izrađena od recikliranih plastičnih boca", "dostava s kompenzacijom emisija CO2", "ambalaža od 30% reciklirane plastike" ili "zaštita od sunca neškodljiva za ocean".
Svrha mu je i zaustaviti pretjerano širenje takvih oznaka te novih javnih i privatnih sustava eko-oznaka. Propisi će se odnositi na dobrovoljno iznošenje tvrdnji o utjecaju na okoliš, što još nije regulirano. Propisi vezani uz znak za okoliš EU-a ili logotip za ekološke prehrambene proizvode neće se mijenjati, jer su već dostatno regulirani.
Znanstveni dokazi
Prije nego što poduzeća potrošačima iznesu bilo koju obuhvaćenu vrstu tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš, tu će tvrdnju u budućnosti morati neovisno provjeriti i potkrijepiti znanstvenim dokazima. U okviru znanstvene analize poduzeća će utvrditi utjecaje na okoliš koji su stvarno relevantni za njihov proizvod te eventualne kompromise kako bi se dobila potpuna i točna slika. Ako se proizvodi ili organizacije uspoređuju s drugima, takve usporedbe trebale bi se temeljiti na jednakovrijednim informacijama i podacima – zaključuje Komisija.
