Istraživanje koje je provela Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound) ukazuje da je 10,7 % stanovnika Hrvatske iskusilo rad na digitalnim platformama. U prvom redu ovdje se radi o onima koji rade kao dostavljači za Wolt, Glovo i slične platforme te taksiste koji rade preko Ubera ili Bolta, ali uključuje i samozaposlene u ICT sektoru koji rade na daljinu (dakle, i paušalce).

Prema istom istraživanju digitalne su platforme glavni izvor prihoda za 1,1% stanovnika Hrvatske, dok njih 3,5% na ovaj način ostvaruje 20-50% svojih prihoda i radi od 10 do 19 sati tjedno. No, kako platformski rad u Hrvatskoj, ali i ostatku EU, nije dovoljno reguliran, zaposlenici koji rade na ovaj način često nemaju ostala prava kakva imaju "redovni" radnici – od zdravstvenog osiguranja, preko plaćenih godišnjih odmora i bolovanja pa do osiguranja u slučaju nezgode na radu.

Europska komisija je ranije u svom planu rada za 2021. godinu najavila predstavljanje novog zakonodavnog prijedloga za poboljšanje radnih uvjeta osoba koje pružaju usluge putem platformi. Cilj nove regulative bit će postizanje pravednih radnih uvjeta i odgovarajuće socijalne zaštite, te osiguranje dostojanstvenih, transparentnih i predvidivih radnih uvjeta, kažu iz EK. Njihov bi prijedlog zakonskog rješenja trebao ugledati svjetlo dana do kraja godine.

Najavljen novi Zakon o radu

Što se tiče Hrvatske, pitanje rada na digitalnim platformama trebalo bi se regulirati donošenjem novog Zakona o radu, barem je tako najavio ovoga tjedna ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović. Kazao je kako će se pritom tražiti način da se ljudima koji tako rade osigura određena zaštita, ali da će zakonodavac voditi brigu i o fleksibilnosti koja je nužna za ovaj oblik rada. Cilj je radna mjesta ljudi koji rade za multinacionalne digitalne platforme učiniti sigurnijima, stabilnijima i boljima, prenosi Tportal.

Izmjene Zakona o radu već su najavljene, a očekuje da će prvi krug konzultacija završiti do kraja ožujka, nakon čega će Zakon krenuti u službenu proceduru.

Što s radom od doma?

Osim pitanja rada na digitalnim platformama, očekuje se da novi Zakon o radu regulira i pitanje rada od kuće. Dolaskom pandemije mnogi su radnici u Hrvatskoj počeli, htjeli – ne htjeli, raditi od kuće, iako trenutačno važeći Zakon o radu ne poznaje institut rada od doma (spominje se samo izdvojeno mjesto rada, ali ono mora biti precizno definirano i zadovoljavati stroge uvjete, kao i navedeno u ugovoru o radu svakog zaposlenika).

Tehnički gledano, svi koji sada tako rade, od onih u privatnim kompanijama pa do državnih i javnih službenika ili učitelja, u zakonskom su prekršaju, pa je za očekivati da će se na neki način Zakon prilagoditi stvarnim uvjetima i modernom dobu u kojem velik broj radnika može, samo uz prijenosno računalo, posao obavljati s bilo koje lokacije.