Teško je reći da se o AMD-ovim novim procesorima do sada nešto posebno šuškalo. Kompanija je dosta otvorena oko svojih planova tako da su mnoge ključne informacije o novoj seriji Ryzena bile odavno poznate. Mnogima vjerojatno najbitnija je usvajanje kompletno nove platforme temeljene na novom LGA-tipu ležišta za procesor te kompletnoj migraciji na DDR5 memoriju. Naime, svi dosadašnji stolni Ryzeni koristili su Socket AM4, pa je uz korištenje odgovarajućeg BIOS-a vlasnik ploče koja je predstavljena s prvom generacijom procesora mogao ove godine napraviti nadogradnju na neki od Ryzena iz serije 5000.

No, nakon 5 godina (prvi Ryzeni predstavljeni su u ožujku 2017.) Socket AM4 više jednostavno ne može pratiti napredak ostatka tehnologije, u prvom redu migraciju na moderniji memorijski standard DDR5. Novi utor odaziva se na ime Socket AM5, a za razliku od svojeg prethodnika i svih ostalih AMD-ovih stolnih utora do sada, riječ je o LGA, a ne FPGA utoru. Ovakav tip utora kod kojeg su pinovi ugrađeni u utor, a ne na procesor, Intel koristi već više od 15 godina, no ni AMD-u nije stran budući da se koristi na procesorima za poslužitelje EPYC te Ryzenima Threadripper.

Korištenje LGA tipa utora olakšava instalaciju procesora i drastično smanjuje mogućnost oštećenja procesora zbog svinutih pinova, no s druge strane teoretski ponešto povećava cijenu proizvodnje matičnih ploča zbog kompleksnijeg i skupljeg mehanizma. Srećom, prebacivanje na novi utor ne povlači sa sobom i promjenu načina  montaže hladnjaka – tu su i dalje poznati plastični nosači s jednakom geometrijom i pozicijom rupa. No, prije nego što se još detaljnije pozabavimo s novim čipsetima i matičnim pločama, red je da detaljno pregledamo mogućnosti i ponudu novih Ryzena.

Sjajnih 5 nm

Jedna od ključnih značajki nove generacije procesora jest korištenje novog proizvodnog procesa kako za CPU chipletove tako i za I/O chiplet odnosno I/O Die. CPU chipletovi do kod starijih procesora bili izrađivani TSMC-jevnim 7-nanometarskim procesom, a to je vrijedilo kako za procesore temeljene na arhitekturi Zen 2, tako i za modernije s arhitekturom Zen 3. Zbog toga je razlika u vršnom taktu između Ryzena 3000 (Zen 2) predstavljenih 2019. godine i Ryzena 5000 (Zen 3) predstavljenih krajem 2020. godine dosta malena – svega 200 MHz. Novi procesori oslanjaju se na 5-nanometarski TSMC-jev proces za CPU pločice, a 6-nanometarski za I/O pločicu koja je, uzgred rečeno, ranije bila 12-nanometarska, a proizvodio ju je drugi proizvođač – Global Foundries. Rezultat je veliki skok u maksimalnom radnom taktu koji sada ide do 5,7 GHz, odnosno, 800 MHz više u odnosu na najbrži Ryzen 5000.

Iskreno, ne sjećamo se kada je AMD napravio ovako ogroman skok u radnom taktu, što treba zahvaliti kako sâmom TSMC-u, tako i uskoj suradnji između dvije kompanije. Premda već i ovo rezultira finim rastom performansi, tu su i prednosti nove arhitekture Zen 4 koja donosi rast efikasnosti od 13%. Ruku na srce, ova brojka je ponešto niža u odnosu na dosadašnje smjene Zen arhitektura, no to je kompenzirano visokim rastom takta. Treba naglasiti da Zen 4 fundamentalno ne donosi radikalan odmak od arhitekture Zen 3. Moglo bi se reći da je nova arhitektura zapravo Zen 3 na steroidima – zadržan je osnovni dizajn jezgri koje su organizirane u 8-jezgrene module s dijeljenim L3 cacheom, no proširene su mogućnosti svih elemenata koji čine jezgru.

• +1

AMD rast efikasnost objašnjava uvećanjem L2 cachea, optimizacijom izvršnog dijela procesora, no ponajviše unaprjeđenjem predviđanja grananja, poboljšanim Load/Store operacijama koje se brinu za dohvaćanje podataka iz radne memorije te značajno povećanjem (68%) Op cachea u kojeg se pohranjuju prethodno dekodirane instrukcije. Zanimljivo je da je dodana podrška za AVX-512 vektorske instrukcije što uključuje i VNNI (Vector Neural Network Instructions) koje su dizajniranje za ubrzavanje algoritama u izračunu konvolucijskih neuralnih mreža. Iste su posebno korisne pri obradi slikovnih podataka, a već ih par generacija podržavaju Intelovi procesori.

AMD-ova implementacija podrške za AVX-512 specifična je po tome što se zapravo ne koriste pravi 512-bitni registri već  kombinacija 256-bitnih registara. To je rezultiralo velikim uštedama u tranzistorskom budžetu te izbjegavanju frekvencijskih penala koje korištenje 512-bitnih jedinica tradicionalno  nosi sa sobom. I premda je zbog ovakvog kompromisnog rješenja brzina izvršavanja niža u odnosu na siroviji princip kojeg koristi Intel, rast performansi u odnosu na starije Ryzene koji ne podržavaju AVX-512 je više nego dobar. Deklarirani performansi je 131% za inferenciranje (korištenje) neuronske mreže uporabom FP32 podataka, odnosno čak 247% pri uporabi jednostavnijih podataka u Int8 obliku.  

Sada i s grafikom

Taj efikasni pristup dizajnu procesora vidljiv je i ako usporedimo dimenzije CPU chipleta kod Ryzena stare (5000) i nove generacije. Stari CPU chiplet s 8 jezgri i pripadajućim cacheom ima površinu od 80,7 mm², a novi svega 70 mm² usprkos drastičnom rastu broja tranzistora – s 4,15 na 6,5 milijardi. IOD istovremeno nije mnogo smanjen, sa 125 na 122 mm², a primarni razlog za to je integracija Radeon grafičke jezgre. Da, dobro ste pročitali, nova generacija Ryzena sada ima integriranu grafiku što pojednostavljuje kupovinu i smanjuje troškove za korisnike koji ne trebaju visoke grafičke performanse, ili namjeravaju jaču grafičku karticu kupiti naknadno. To istovremeno ne znači da će nestati AMD-ovi APU-ovi.

Kod grafike u novim procesorima nije naglasak na performansama već na efikasnoj implementaciji osnovnih mogućnosti, što uključuje i podršku za dekodiranje te enkodiranje videa. Podržan je i novi AV1 codec, kao i moderna video-sučelja – HDMI 2.1 i DisplayPort 2.0 (točnije, GPU je DP 2.0 Ready, iako se trenutno koristi aktualna v1.4 signalizacija). Za usporedbu, Radeon GPU u novim čipovima ima svega dvije grafičke jezgre dok najslabiji APU ima šest komada.

Osim grafike, u IO pločici nalazi se DDR5 kontroler, 28-kanalni PCIe 5.0 kontroler, USB kontroler s podrškom za tri 10-gigabitna USB-C 3.2 porta, jedan 10-gigabitni USB-A 3.2 port i jedan USB 2.0 port. Svaki od USB-C portova podržava i video-sučelje za spajanje monitora na integriranu grafiku, a tu je i jedan dedicirani video-link koji može biti HDMI ili DisplayPort. Jako zgodna novost u pogledu USB-a je što procesor sada podržava funkciju USB BIOS Flashback koja omogućava automatsku nadogradnju BIOS-a matične ploče. Ova je funkcija tradicionalno korisna kada se nađemo u situaciji da imamo matičnu ploču s BIOS-om koji ne podržava (novi) procesor kojeg imamo. Tada je moguće napraviti automatsku nadogradnju BIOS-a preko USB memorije bez da uopće dođemo do UEFI sučelja. Sada će biti dostupna na svim pločama, a ne samo skupljim modelima kao što je to bio slučaj na Socket AM4 platformi.  

Procesori sada imaju i PCIe kontroler nove generacije s dodatnim brojem kanala (28 naprema 24) u odnosu na starije Ryzene. 16 kanala rezervirano je za spajanje vanjske grafičke kartice, četiri za spajanje na jedan od novih čipseta, dok je osam preostalih kanala namijenjeno spajanju dva NVMe SSD-a. Starija platforma u ovom je smislu podržavala spajanje samo jednog SSD-a. PCIe 5.0 podrška još uvijek nije dostupna kad je riječ o grafičkim karticama, no najavljeni su vrlo brzi NVMe SSD-ovi nove generacije koji mogu iskoristiti prednosti dvostruko bržeg podatkovnog sučelja (brzina čitanja od oko 10 GB/s). Većina će Socket AM5 ploča imati barem jedan M.2 PCIe 5.0 x4 utor, dok će implementacija dodatnih PCIe 5.0 utora, kako M.2 tako i klasični PCIe ovisiti o tipu čipseta i samom modelu matične ploče.  

EXPO umjesto XMP-a

Posljednja velika novost u IOD-u je novi memorijski kontroler koji podržava isključivo DDR5 – nazivno na taktu od 5.200 MHz, no u kombinaciji s modulima viših performansi takta raste značajno više. Iako se cijena novog tipa memorije dosta smanjila u odnosu na dane kada je lansirana 12. generacija Intelovih procesora, DDR4 i dalje košta osjetno manje, što novu Socket AM5 platformu u startu čini skupljom za kupovinu u odnosu na Intelovu ponudu. Kao i do sada, memorijski kontroler podržava i ECC memoriju, što je zanimljiva opcija za korisnike koji ultra-stabilan rad cijene više od apsolutnih performansi.

Zajedno s prelaskom na novi memorijski standard AMD je odlučio osigurati bolju automatsku optimizaciju memorije. AMD EXPO je novi standard kojim tvrtka parira Intelovom XMP-u. Dakle riječ je o optimiziranim postavkama za korištenje memorije koji su učitani u same module i koje UEFI matične ploče može prepoznati i prema njima konfigurirati memorijski kontroler. Nema tu nekakve velike mudrosti, no standard je besplatan i može se očekivati da će ga podržavati praktički svi proizvođači memorijskih modula visokih performansi. Za sada će na tržište stići po dvije serije modula od XPG-a, Corsaira, G.SKILL-a, Geila i Kingstona (Fury).

U kontekstu optimiziranja radnog takta memorije novost je i drugačiji preporučeni omjer radnog takta Infinity Fabrica (fclk), memorijskog kontrolera (uclk) i takta memorije (mclk). Kod Ryzena 5000 idealan omjer je bio 1:1:1, no sada je preporučeno da se Infinity Fabric ostavi na Auto, a memorija i memorijski kontroler drže u omjeru 1:1. Kao što je kod starije platforme optimalna brzina memorije bila DDR4-3800, tako je kod nove optimalna brzina DDR5-6000 pri čemu je takt Infinity Fabrica na 2.000 MHz.

Ponuda modela

Kao i u prethodnoj generaciji, ponuda serije 7000 sastoji se od četiri modela –  od 16-jezgrenog Ryzena 9 7950X na samom vrhu, preko 12-jezgrenog Ryzena 9 7900X, 8-jezgrenog Ryzena 7 7700X do 6-jezgrenog Ryzena 5 7600X. Fanovi AMD-a će ipak primijetiti neobičan izostanak modela Ryzen 7 7800X. U dosadašnjim generacijama procesora model x800X imao je osam jezgri, no viši TDP od modela x700X. Sada pak tog jačeg modela nema, dok Ryzen 7 7700X ima 105-vatni TDP. S obzirom da su Zen 4 procesori s 3D V-Cache tehnologijom već najavljeni i da je upravo Ryzen 7 5800X3D bio prvi procesor s ovom tehnologijom, za očekivati je da jednaku strategiju AMD planira primijeniti i u ovom slučaju.

Intelova odluka da svoje procesore gura na značajno višu potrošnju od nekad standardnih 105 ili 125 vata, ponukala je AMD da s ovom generacijom krene u istom smjeru. Dva Ryzena 9 imaju TDP od 170 W, uz maksimalnu vršnu potrošnju od 230 W. Dva slabija modela su na TDP-u od 105 W i PPT-u od 142 W. To je također dosta velik skok u odnosu na starije varijante ovih procesora koje su imale TDP od 65 W. Performanse procesora, odnosno Precision Boost 2 algoritam, optimizirane su za temperaturu od 95 °C. Drugim riječima, dok god temperatura procesora ne prolazi ovu vrijednost, održavaju se maksimalan takt koji nije ograničen ostalim radnim parametrima kao što su potrošnja i maksimalna jakost struje. Za hlađenje Ryzena 9 AMD zato preporuča 240-milimetarski ili veći AIO sustav vodenog hlađenja, dok je za dva slabija procesora dostatan zračni hladnjak u obliku tornja srednje veličine (dakle, sa 120-milimetarskim ventilatorom).

Zanimljivo je da su cijene novih procesora usprkos sveprisutnoj inflaciji niže u odnosu na prošlu generaciju. Za Ryzen 7950X potrebno je izdvojiti 699 dolara (5950X je koštao 799), Ryzen 7900X 549 dolara (ista cijena kao kod starog modela) dok su dva slabija procesora dostupna po 399 i 299 dolara.

Što se tiče ponude matičnih ploča, očekuje nas prava lavina jer je AMD odlučio predstaviti čak četiri nova čipseta – X670E (E kao Extreme), X670, B650E i B650. Za početak treba naglasiti da svi podržavaju overklokiranje kako procesora tako i memorije, no razliku se po dostupnosti PCIe 5.0 utora, mogućnostima PCIe, USB i SATA kontrolera. Jedina razlika između E i obične varijante čipseta je dostupnost PCIe 5.0 utora za ugradnju grafičke kartice, no svi osim najslabijeg čipseta nude barem jedan PCIe 5.0 utor za M.2 SSD-ove.

Impresivan skok

Na test su na od AMD-a ovaj put stigla samo dva od četiri lansirana procesora. Nadajmo se da to ne upućuje na slabu dostupnost u trgovinama. Stigli su Ryzen 9 7900X i Ryzen 5 7600X kojeg smo usporedili s Ryzenom 9 5900X i Intelovom perjanicom, Coreom i9-12900K. Za sve tri vrste procesora korištene su Asusove ploče. To su redom nova ROG CrossHair X670E Hero, ROG CrossHair VII Hero WiFi i ROG Maximus Z690 Formula. DDR5 memoriju poslao je AMD u paketu s procesorima i to dvije pločice od 16 GB DDR5-6000 s EXPO profilima i potpisom G.SKILL-a. Na Socket AM4 platformi koristili smo također G.SKILL-ovu memoriju i to 2 x 8 GB TridentZ DDR4-3600 CAS16. Za hlađenje se pobrinuo 240-milimetarski Kraken X62 AIO, a za grafiku GeForce RTX 3080 Ti. Valja napomenuti da Asusova Socket AM5 ploča nije izvlačila maksimalne performanse iz novih procesora. U komunikaciji s AMD-om ustanovili smo da su kolege s pločama drugih proizvođača (Gigabyte, ASRock) dobivale nešto više vrijednosti u određenim testovima. To nije ništa neočekivano ili alarmantno te je za očekivati da će Asus riješiti problem s nadogradnjama BIOS-a. Jedna takva poslana nam je naknadno, no nije bilo vremena da je isprobamo prije objave ovog teksta. 

Prije nego što iskomentiramo performanse, pogledajmo grafikon potrošnje i zagrijavanja, nastao prilikom 10-minutnog opterećenja Cinebenchom R23. Tu vidimo da Intelov Alder Lake i dalje troši najviše energije s prosjekom od 225 W i vršnom potrošnjom od čak 252 W. Novi Ryzen 9 5900X ima prosjek od 181 W dok maksimalna vrijednost nije puno viša (191 W), što je sve skupa 50-ak vata više u odnosu na potrošnju prethodne generacije čipa temeljenog na arhitekturi Zen 3. Najefikasniji je, očekivano, 6-jezgreni Ryzen 5 7600X s prosječnom potrošnjom od 107, a vršnom od 111 W. Zanimljivo je da se usprkos tome ovaj procesor grije više od Ryzena 9 5900X – prosjek od 82 °C naprema 75 °C. Intelov čip pak ima najnižu prosječnu temperaturu od svega 78 °C, no vršna mu je najviša – 98 °C u odnosu na 90 °C kod AMD-ovog najzagrijanijeg procesora.

*manje je bolje, **testirano s Gigabyte RTX 3080 Ti Vision, 16 GB DDR4 3600 / 32 GB DDR5 6000

Kad je riječ o performansama u aplikacijama, vidimo da Ryzen 7900X ima u prosjeku osjetno bolje performanse od Intelovog čipa, usprkos drastičnoj razlici u (očekivanoj) cijeni na domaćem tržištu. Tu se ravnamo prema cijeni aktualnoj 5900X koji košta oko 3.800 kuna dok je za 12900K potrebno izdvojiti čak 5.500 kuna. Posebno velik skok performansi vidljiv je u Photoshopu, brzini raspakiravanja arhiva 7-zipom, dok su u ostalim scenarijima razlike nešto manje. Intelov čip ima prednost isključivo u iZotopovom RX-u 9, profesionalnom studijskom softveru za korekciju audio snimki, no budući da su performanse slabije pri primjeni samo jednog od dva korištena filtra, možemo zaključiti da softver nije posve kompatibilan s AMD-ovom implementacijom dodatnih jezgri. To se da zaključiti i po rezultati Ryzena 5 7600X u istom testu, koji nadjačava oba Ryzena 9. Skok performansi u odnosu na stari 5900X je još impresivniji, pa se ne treba čuditi činjenici da je čak i jeftini Ryzen 5 7600X u nekim testovima moćniji od starog 12-jezgrenog procesora.

Zapravo, prednost 5900X u odnosu na 7600X postoji isključivo kada je moguće iskoristiti pun potencijal svih njegovih jezgri. U tom smislu možemo tumačiti i rezultate testiranja s igrama gdje smo razlučivost ograničili na 1080p kako bi izbjegli situaciju da nam je grafička kartica usko grlo sustava. Kao što vidimo, najbolji procesor za igranje u prosjeku je Ryzen 9 7900X, no Intelov pulen ima prednost u dva naslova – Far Cryu 6 i Cyberpunku 2077. Najslabije se pokazuje stari 5900X, a cjenovno pristupačni Ryzen 5 7600X pokazuje da je šest jezgara uz visok takt i IPC i više nego dovoljno za iskorištavanje glavnine performansi najjačih grafičkih kartica na tržištu. Ukratko – ako vas primarno zanimaju igre, bolje od 7600X vam doista ne treba.

Vjerujemo da ćete se složiti s našim zaključkom da je s ovom novom generacijom Ryzena AMD odradio doista odličan posao. Skok performansi golem je u odnosu na prošlu generaciju zahvaljujući kombinaciji solidnog rasta efikasnost i velikog rasta prosječnog i maksimalnog takta (doduše, nauštrb više potrošnje). Tu je također i novi Socket AM5 kojim AMD napokon šalje procesore s pinovima u ropotarnicu tehnološke povijesti. Za sve oni koji su spremni uložiti više novca u nadogradnju ili kupovinu PC-ja, novi AMD-ovi procesori jasan su odabir, no ostaje za vidjeti koliko će to bivanje na tronu potrajati.

Naime, Intel će sutra na događaju pod imenom Intel Innovation 2022 (reinkarnirani Intel Developer Forum) predstaviti svoju 13. generaciju procesora Core – šest novih procesora s višim radnim taktom, efikasnijom arhitekturom i povećanim brojem jezgara (doduše samo onih malih, efikasnih). Ipak, čak i ako performansama Raptor Lakeovi uspiju parirati Rafaelima (razvojno ime AMD-ovih Ryzena 7000), ostaje činjenica da je Socket AM5 platforma tek na početku svog života na tržištu, dok aktualni Intelov LGA-1700 utor završava svoju karijeru zajedno s 13. generacijom procesora Core.

AMD Ryzen 9 7900X

• Vrhunske performanse u svim vrstama aplikacija
• Integriran PCIe 5.0 kontroler s 28 kanala
• Integriran USB 3.2 kontroler
• Moderna Radeon grafika
• Podrška za AVX-512
• Golem skok performansi u odnosu na prethodnu generaciju
• Kompatibilnost sa starim hladnjacima
• Mogućnost automatske regulacije potrošnje na nižu razinu

• Osjetno viši potrošnja i zagrijavanje u odnosu na prethodnu generaciju
• Traži novu matičnu ploču
• Cijena DDR5 memorije još uvijek osjetno viša u odnosu na DDR4

Performanse 10

Potrošnja 6

Overklokiranje 7

Cijena 8

UKUPNI DOJAM 9

Cijena 5.195 kn Prikaži sve cijene Ustupio: AMD

AMD Ryzen 5 7600X

• Odlične performanse s obzirom na cijenu
• Integriran PCIe 5.0 kontroler s 28 kanala
• Integriran USB 3.2 kontroler
• Moderna Radeon grafika
• Podrška za AVX-512
• Golem skok performansi u odnosu na prethodnu generaciju
• Kompatibilnost sa starim hladnjacima
• Mogućnost automatske regulacije potrošnje na nižu razinu

• Osjetno viši potrošnja i zagrijavanje u odnosu na prethodnu generaciju
• Traži novu matičnu ploču
• Cijena DDR5 memorije još uvijek osjetno viša u odnosu na DDR4

Performanse 9

Potrošnja 6

Overklokiranje 7

Cijena 8

UKUPNI DOJAM 9

Cijena 2.870 kn Prikaži sve cijene Ustupio: AMD