Umjetna inteligencija širi se na sve više profesija, a roboti propovjednici i razni UI programi nude nove načine širenja i iskazivanja vjerskih uvjerenja. No, čini se da tehnologija može potkopati vjerodostojnost i smanjiti milodare vjerskim skupinama koje se oslanjaju na njih, pokazalo je istraživanje koje je objavilo Američko psihološko društvo.  

"Roboti na sebe preuzimaju neke poslove za koje su zaduženi svećenici, ali ne bih bio toliko siguran da će vjerski vođe ikad biti potpuno automatizirani jer njima treba kredibilitet, a roboti nisu vjerodostojni", rekao je voditelj istraživanja dr. Joshua Conrad Jackson sa Sveučilišta u Chicagu, čije je istraživanje "Izloženost robotima propovjednicima potkopava vjersku predanost" objavljeno u časopisu Journal of Experimental Psychology: General.  

Budistički eksperiment

Jackson i njegovi kolege proveli su eksperiment s humanoidnim robotom Mindarom u budističkom hramu Kodai-Ji u Kyotu. Robot ima silikonsko lice poput čovjeka s pokretnim usnama i treptavim očima na metalnom tijelu i daje 25-minutne propovijedi o budističkim načelima Srčane sutre sa surround zvukom i multimedijskim projekcijama.

Mindara je 2019. izradio japanski robotički tim u suradnji s budističkim hramom, a na njegov razvoj utrošeno je gotovo milijun dolara. Studija ukazuje na to da bi njegova pojava mogla smanjiti donacije hramu. Naime, posjetitelji hrama Mindara smatraju manje vjerodostojnim od ljudskog budističkog svećenika i nakon njegove propovijedi ostavljaju manje milodara.   

Taoistički eksperiment

U drugom eksperimentu, u taoističkom hramu u Singapuru, sudionici su slušali propovijedi ili ljudskog svećenika ili humanoidnog robota Peppera. Taj eksperiment imao je slične nalaze: robota su smatrali manje vjerodostojnim i manje je poticao darežljivost vjernika. Oni koji su slušali propovijed robota, rekli su kako je manja vjerojatnost da će podijeliti njegovu poruku ili distribuirati letke za podršku hramu.  

Iako su sudionici eksperimenta rekli kako vjeruju da su ljudski propovjednici vjerodostojniji, rezultati pokazuju da je razlika bila prilično tijesna: roboti propovjednici dobili su prosječnu ocjenu vjerodostojnosti 3,12, u usporedbi s 3,51 za ljudske propovjednike. Istraživanja robota propovjednika bila su usredotočena na istočnjačke religije, no Jackson vjeruje da bi se ova otkrića mogla primijeniti i na druge religije.

Kršćanski eksperiment

Treći eksperiment uključio je 274 kršćanska sudionika iz Sjedinjenih Država koji su čitali propovijed na internetu. Polovici sudionika rečeno je da ju je napisao ljudski propovjednik, a drugoj polovici da je propovijed generirao vrlo napredni UI program. Generirane propovijedi a priori su proglašavane manje vjerodostojnima jer su vjernici smatrali da UI program ima manju sposobnost razmišljanja ili pokazivanja osjećaja.

"Roboti i programi umjetne inteligencije ne mogu doista sadržavati vjerska uvjerenja pa vjerske organizacije mogu očekivati pad predanosti svog stada ako će se više oslanjati na tehnologiju nego na ljude koji mogu pokazati svoju vjeru", zaključuju istraživači.