U Zagrebu predstavljena prva svjetska talent platforma za no-code/low-code i automatizaciju
Tim hrvatskih no-code stručnjaka osmislio je softversko rješenje Codemap.io, platformu koja povezuje klijente sa stručnjacima u svrhu izrade razvojnih projekata, edukacije te konzaltinga u području no-codea, low-codea i automatizacije
Danas je u Zagrebačkom inovacijskom centru ZICER prva hrvatska no-code development agencija Codemap predstavila Codemap.io – online tržište na kojem startupi, poduzetnici i kompanije svih veličina mogu iskazati svoje potrebe za softverskim rješenjima u no-codeu i/ili low-codeu te zaposliti provjerene stručnjake i razvojne timove za svoje projekte.
Codemap.agency okuplja no-code stručnjake koji svoja softverska rješenja razvijaju u no-codeu na jednoj od najrobusnijih no-code platformi za razvoj poslovnih aplikacija – Bubble.io. Korištenjem no-codea, low-codea te automatizacije, aplikacije svih vrsta mogu se uspješno razviti i do 10 puta brže, a zbog takve brzine razvoja i značajno jeftinije nego tradicionalnim putem na bazi pisanja koda, odnosno programiranja. Codemap.io je usmjeren i na edukaciju kompanija o no-codeu kako bi i same stekle interna znanja koja bi im omogućila višestruko brže inoviranje, lansiranje te testiranje tržišta za nove proizvode i usluge.
No-code je brži od klasičnog programiranja
Krivulja učenja no-codea znatno je blaža od one kod klasičnog programiranja. Primjerice, traje nekoliko tjedana ili mjeseci u usporedbi s nekoliko godina, te samim time otklanja veliku barijeru poduzetnicima i kompanijama koje su dosad bile ovisne isključivo o pisanju koda u postojećim programskim jezicima. Kao primjer, iz Codemap-a navode da je za razvoj inicijalnih verzija multifunkcionalnih te kompleksnih aplikacija poput Airbnb-a, Uber-a, Youtube-a u no-codeu potrebno svega 4-8 tjedana, dok je pisanjem koda za takve aplikacije u prosjeku potrebno minimalno šest mjeseci, a često i daleko više od godine dana.
Vodeći izvori navode da trenutna potražnja na tehnološkom tržištu implicira potrebu za razvojem 500 milijuna poslovnih aplikacija do 2025. godine, unatoč činjenici da već sada postoji značajan nedostatak programera te softverskih inženjera. Radi se o rastućem trendu u svijetu tehnologije koji ima potencijal zadovoljiti sve veću potražnju za programiranjem.
