Ekološka ambalaža budućnosti: kokice umjesto stiropora
Znanstvenici s njemačkog sveučilišta Göttingen razvili su ekološki potpuno prihvatljivi i održivi materijal za pakiranje koji je po svojim karakteristikama sličan stiroporu
Problem zagađenja okoliša sveprisutnim umjetnim materijalima, prije svega plastikom, doveo je do toga da se uvode zabrane jednokratne plastike (kakva kod nas stupa na snagu početkom srpnja). No, kada se određeni materijali zabrane, njihovu će ulogu morati preuzeti neki drugi, ekološki prihvatljiviji – a jedan od prijedloga stiže s njemačkog sveučilišta Göttingen, čiji su istraživači uspjeli izraditi potpuno prirodnu zamjenu za stiropor.
95% zraka i 5% kokica
Ova je inovacija rezultat višegodišnjih napora njemačkih znanstvenika, koji su tragali za potpuno obnovljivim, za okoliš potpuno bezazlenim, materijalom koji bi mogao poslužiti pri pakiranju proizvoda. Odgovor su pronašli u – kokicama. One su, kao i stiropor, većinom sačinjene od zraka, pa su dobar izolator i zaštita od mehaničkog oštećenja.
No, za razliku od stiropora (polistirena) koji se proizvodi od neobnovljivih fosilnih goriva, razgrađuje se stoljećima i za sobom ostavlja zagađenje u obliku mikroplastike, kokice su 100% prirodne i mogu se nakon korištenja u potpunosti pretvoriti u kompost.
Ono što su ovi znanstvenici uspjeli s njima, jest pretvoriti ih u granulirano stanje koje omogućava da se ova sirovina formira u trodimenzionalne oblike prema želji i potrebi, samo uz pomoć kalupa. Povrh zaštite od udaraca i toplinske izolacije, kokice su u ovom obliku i vodootporne pa štite sve zapakirano u njih i od prodora vode. Kad je riječ o mehaničkim svojstvima, ovaj se materijal može usporediti s polistirenom, a jednako ga je lako rezati i oblikovati.
Sveučilišni tim svoj je izum sada licencirao kompaniji Nordgetreide koja će njihovu tehnologiju ekološke ambalaže od kokica početi komercijalizirati. Oni napominju da je ovdje riječ o izvrsnoj i ekološki održivoj alternativi stiroporu, a da se sirovina za proizvodnju nove vrste ambalaže dobiva od nusproizvoda nastalih prilikom proizvodnje kukuruznih pahuljica (cornflakesa), što je čini i ekonomski isplativom.
