Ekološko rješenje: beton s recikliranim automobilskim gumama
S australskog sveučilišta RMIT stiže inovacija u tehnologiji izrade ekološki prihvatljivijeg betona, koja korištenjem otpadnih guma smanjuje troškove proizvodnje i transporta
Automobilske gume čine velik dio svjetskog otpada, a do 2030. godine u svijetu će na otpadu završiti oko 1,2 milijarde komada na godinu, od čega se dobar dio reciklira. Manje količine drobljenih rabljenih automobilskih guma do sada su se već koristile u proizvodnji betonskih mješavina, gdje su mogle zamijeniti manji dio šljunčanog agregata.
Međutim, pokušaju zamjene većeg dijela agregata drobljenom gumom rezultirali su slabijim betonom koji nije mogao zadovoljiti građevinske standarde. "Sve do sada", poručuju s australskog sveučilišta RMIT.
Kompresijom do čvrstoće
Njihova studija, objavljena u časopisu Resources, Conservation & Recycling, opisuje proces lakog strukturnog betona u kojem je sav tradicionalni šljunčani agregat zamijenjen gumom iz rabljenih automobilskih guma. Prvi je to puta da se beton s tako velikim udjelom gume pokazao dovoljno čvrstim, a tajna metode njegove proizvodnje leži u kalupima. Prilikom lijevanja betona grubi gumeni agregat se sabija u svježi beton, što mu poboljšava karakteristike.
Ova tehnologija zasnovana je na inovacijama koje su lani predstavljene na istom sveučilištu, a njezini izumitelji pokrenuli su i proces patentne zaštite. "Budući da je velik dio tipičnog betona grubi agregat, njegova zamjena s otpadnom gumom može značajno smanjiti korištenje prirodnih resursa, ali i pomoći u rješavanju izazova zbrinjavanja otpadnih automobilskih guma", poručio je profesor Jie Li, voditelj tima koji je osmislio ovu tehnologiju.
Dodatnu prednost autori vide u činjenici da se korištene automobilske gume ne smiju izvoziti iz Australije, pa je u toj zemlji ključno pronaći načine kako da se velike količine guma recikliraju.
Njihova ugradnja u strukturalni beton mogla bi omogućiti izgradnju jeftinih stambenih objekata, kako u ruralnim dijelovima Australije, tako i u ostatku svijeta, poručuju s RMIT-a.
Sljedeći korak znanstvenika bit će skaliranje proizvodnje te primjena iste tehnologije na armirane betonske konstrukcije.
